Homokinetički zglob – rak-rana automobila sa prednjom vučom

Homokinetički zglob

Homokinetički zglob

Poluosovine i homokinetički zglobovi su rak-rana automobila sa prednjom vučom. Nasuprot ustaljenom mišljenju da se problem vrlo jeftino može rešiti zamenom zaštitnih guma, kada dođe do isticanja masti i ulaska vlage u homokinetičke zglobove, jedino rešenje je zamena homokinetičkog zgloba, a to košta!

Vozila sa prednjom vučom koja su se masovno pojavila početkom sedamdesetih godina proteklog veka, preporodili su način na koji danas koristimo automobil. Sve do tada, pogon putem zadnje osovine bio je merilo i standard, dok je prednji pogon bio rezervisan za neke egzotične modele, koji su obilovali problemima vezanim upravo za pogon. Međutim, napredak u tehnologiji, posebno kada su u pitanju pogoni, doveli su ovaj način prenosa snage i u automobile koji su bili pristupačni srednjoj i nižoj klasi kupaca u Evropi. Nakon što je prednji pogon našao određenu primenu kod vozila koja su se masovnije počela koristiti u Drugom svetskom ratu, mnogi proizvođači su počeli sa raznim vrstama eksperimenata, a prvenstveno Citroen i Saab, te je tako Citroen CV2 bio prvi automobil s prednjim pogonom, koji je bio pristupačan širokim vozačkim masama.

 

Budući da homokinetički zglob osigurava prenos snage preko promenjivog ugla, gumirana mažetna zbog svojih elastičnih svojstava igra ulogu zaštitnika. Uz normalne uslove eksploatacije, prosečan vek trajanja joj je između 5 i 10 godina.

Budući da homokinetički zglob osigurava prenos snage preko promenjivog ugla, gumirana mažetna zbog svojih elastičnih svojstava igra ulogu zaštitnika. Uz normalne uslove eksploatacije, prosečan vek trajanja joj je između 5 i 10 godina.

Prednji točkovi, koji imaju zadatak da prenesu snagu na podlogu, imaju prilično komplikovan sistem vešanja. To je prvenstveno posledica prirode pogona i nemogućnost da se točkovi pokrenu osim putem direktnih pogonskih (polu) osovina. Budući da pokreću točkove, koji su vezani za pomerljivo vešanje, poluosovine moraju biti izuzetno fleksibilne, s obzirom na to da prednji točkovi služe i za usmeravanje automobila u željenom pravcu. Upravo tu leži srž problema kada su u pitanju poluosovine, jer im “fleksibilnost” osiguravaju takozvani homokinetički zglobovi. Oni su, inače, rak-rana automobila s prednjom vučom.

Poluosovina ima dva homokinetička zgloba. Ukoliko su uslovi eksploatacije normalni, vek trajanja ovog sistema može biti i duži od 150.000 kilometara. Ukoliko dođe do kvara, servisi preporučuju zamenu celog sklopa. Trajnost homokinetičkih zglobova kraća je na automobilima koji gro kilometara prelaze u gradskim uslovima.

Poluosovina ima dva homokinetička zgloba. Ukoliko su uslovi eksploatacije normalni, vek trajanja ovog sistema može biti i duži od 150.000 kilometara. Ukoliko dođe do kvara, servisi preporučuju zamenu celog sklopa. Trajnost homokinetičkih zglobova kraća je na automobilima koji gro kilometara prelaze u gradskim uslovima.

Homokinetički zglob je mašinski deo koji osovini dozvoljava da prenosi snagu preko promenjivog ugla, pri konstantnoj brzini obrtanja, bez značajnog porasta u trenju i u slobodnom hodu. Najčešće se koriste na automobilima sa pogonom na prednjim točkovima, ali i na automobilima sa pogonom na sva četiri točka.

Dakle, da bi prednji pogonski točkovi bili upravljivi u pravcu u kojem to vozač zahteva, poluosovine na svojim krajevima moraju imati homokinetičke zglobove. Homokinetički zglobovi su uglavnom pouzdani elementi automobila, ali su kao i ostali delovi vremenom podložni kvarovima. To prije svega zavisi od načina eksploatacije i od podneblja u kojem se automobil koristi.

Homokinetički zglob se inače nalazi u prostoru sa jako puno gustog sredstva za podmazivanje. Takva maziva su sklona topljenju prilikom povećanja temperatura. Temperature mogu rasti u skladu sa temperaturom okoline, ali i zbog trenja koje se javlja u radu. Samim tim već proređenja mast može iscuriti kroz pukotine na manžetni. U tom slučaju, dovoljna je i vožnja od određenog broja  kilometara, pa da homokinetički zglob bude trajno oštećen. U tom slučaju samo zamena manžetne ne znači ništa. Iako će mehaničari ponovo napuniti homokinetički zglob sa mašću koja je praktično “krv” ovih zglobova, nivo oštećenja kugličnih ležajeva je moguće utvrditi pranjem unutrašnjosti homikinetičkog zgloba i vizuelnim pregledom.  Ako se zanemari zamena oštećenog dela, to kasnije može dovesti do nesagledivih posledica. Iako u pravilu odvajanje homokinetičkog zgloba od točka neće dovesti do potpunog odvajanja točka od automobila, vozač može vrlo lako izgubiti kontrolu nad automobilom, dok će definitivno ostati bez pogona. Takav scenario upućuje na to da je ipak bolje odvojiti malo veću sumu novca i zameniti homkinetički zglob nego samu manžetnu.

Kada je u pitanju kvar manžetne, uspostavljanje prave dijagnoze je prilično jednostavno. Kvar se ustanovljava vizuelnim pregledom, jer je pukotine prilično lako primetiti. Ipak, potrebno je malo automehaničarskog znanja. Automobil je svako potrebno dići na radioničku dizalicu, jer je samo u tim slučajevima vizuelno dostupna kompletna manžetna. Bez obzira na to da li se radi o unutrašnjoj ili o spoljnoj, manžetni, napuknuća na strukturi sigurno sugerišu na to da je krajnje vreme za zamenu. Cena same manžetne je izuzetno niska, međutim, zbog priličnog broja delova koje treba skinuti i staviti, cena rada značajno utiče na cenu kompletne intervencije.

Sa druge strane, dijagnozu ispravnosti homokinetičkog zgloba nije baš tako lako uspostaviti, ali moguće je čak i u varijanti “uradi sam”. Pohabanost u spoljnom zglobu obično se manifestuje kao vibracija pri određenim brzinama, slično vibracijama koje uzrokuje nebalansiran točak. Kada se automobil kreće sporo u uskim krugovima, pohabani zglobovi prave ritmične zvukove klikanja ili pucketanja. Buka, koja nastaje kada se skreće desno, znači da je levi homokintički zglob potrošen, i obrnuto. Pohabanost u unutrašnjim zglobovima manifestuje se kao nejasan ili oštar zvuk kada se dodaje gas, ili, ako je kvar ozbiljan, kada se pušta gas. Delimična potrošenost uzrokuje čudan osećaj “tapkanja” kroz vešanje.  Ako se uoči na vreme, moguće je pažljivo očistiti zglob, te zameniti manžetnu uz dodavanje novog maziva.

Ostavite odgovor