Lambda sonda ima zadatak da pošalje određen naponski signal elektronskoj upravljačkoj jedinici (ECU) koja zahvaljujući njemu prepoznaje trenutni sastav smeše vazduha i goriva. Da bi pravilno funkcionisala lambda sonda mora se prethodno zagrejati, energijom dobijenom iz struje vrelih, sagorelih gasova, do određene temperature potrebne za njeno pravilno funkcionisanje u kompletnom radnom opsegu motora.
Princip rada
Lambda sonda se postavlja u struju izduvnih gasova i oblikovana je tako da je spoljna elektroda okružena izduvnim gasom, a unutrašnja elektroda dostupna atmosferskom vazduhu. U osnovi lambda sonda se sastoji od specijalnog keramičkog elementa, kome je površina presvučena poroznom platinastom elektrodom. Rad sonde se bazira na činjenici da je keramički materijal porozan i dozvoljava difuziju (prodiranje) kiseonika prisutnog u vazduhu. Na višim temperaturama on postaje provodljiv i ako je koncentracija kiseonika na jednoj strani različita od koncentracije kiseonika na drugoj strani, onda se stvara napon između elektroda. U području stehiometrijske smeše vazduha i goriva (l=1,00), dolazi do skoka u krivoj izlaznog napona davača. Ovaj napon predstavlja merni signal.
Konstrukcija
Telo keramičke lambda sonde je smešteno u šupljem kućištu koje ima zaštitnu kapu i električni priključak. Površina keramičkog tela lambda sonde ima mikroporozni platinski sloj koji sa jedne strane precizno utiče na karakteristiku sonde, dok sa druge strane služi kao električni kontakt. Visoko adhezivna i visoko porozna keramička prevlaka naneta je preko platinastog sloja na kraju keramičkog tela koje je izloženo izduvnim gasovima. Ovaj zaštitni sloj štiti platinski sloj od erozije čvrstim česticama iz izduvnih gasova. Na strani električnog priključka (izvan izduvne cevi) preko lambda sonde je postavljen zaštitni metalni plašt koji je uvijen u kućište. Ovaj plašt ima otvor radi osiguranja kompenzacije pritiska u unutrašnjosti lambda sonde, a služi još i kao oslonac disk opruge. Priključne žice su uvijene u kontaktni element i provedene kroz izolacioni plašt izvan lambda sonde. Da bi se zadržale naslage sagorevanja u izduvnom gasu dalje od keramičkog tela, kraj lambda sonde koji prodire u struju izduvnih gasova zaštićen je specijalnom zaštitnom cevi koja ima otvore dizajnirane tako da izduvni gasovi i čvrste čestice u njemu ne dolaze u direktan kontakt sa keramičkim (ZrO2) telom.
Osim ovako obezbeđene mehaničke zaštite, sa uspehom je smanjena efektivna promena temperature lambda sonde za vreme prelaska sa jednog radnog oblika na drugi.
Izlazni napon λ-davača kao i njegov unutrašnji otpor, zavise od temperature. Pouzdano funkcionisanje lambda sonde je jedino moguće pri temperaturi izduvnih gasova iznad 350 celzijusovih stepeni (negrejana verzija) i iznad 200 Celzijusa (grejana verzija).
Grejana lambda sonda
Velikim delom dizajn grejane lambda sonde identičan je dizajnu negrejane lambda sonde. Aktivna keramika lambda sonde se zagreva iznutra keramičkim grejnim elementom koji uzrokuje da temperatura keramičkog tela uvek ostaje iznad funkcionalne granice od 250 stepeni celzijusa. Grejana lambda sonda je opremljena zaštitnom kapom koja ima manje otvore. Između ostalog, to štiti keramiku lambda sonde od hlađenja kada su izduvni gasovi hladni. Među prednostima grejane lambda sonde ističu se: pouzdana i efikasna kontrola pri niskim temperaturama izduvnih gasova (npr. u praznom hodu), minimalni uticaj promena u temperaturi izduvnih gasova, brzo dostizanje efekta lambda kontrole nakon pokretanja motora, brzo reagovanje davača koje sprečava velika odstupanja od idealnog sastava izduvnih gasova, nezavisnost položaja postavljanja davača na izduvnoj grani jer je nezavistan od zagrevanja okoline.
Sklop lambda kontrole zatvorenom petljom
Lambda kontrola zatvorenom petljom predstavlja, zapravo, postojanje povratne informacije od lambda sonde ka motoru, odnosno ka upravljačkoj jedinici i uz njenu pomoć se može vrlo precizno održavati odnos vazduha i goriva na λ=1,00. Upotrebom sklopa kontrole zatvorenom petljom formiranog uz pomoć pomenute lambda sonde, mogu se ustanoviti i korigovati odstupanja od specificiranog odnosa vazduha i goriva. Ovaj kontrolni princip se zasniva na merenju količine kiseonika lambda sondom u izduvnim gasovima.
Kiseonik u izduvnim gasovima je mera sastava smeše vazduha i goriva koju prima motor. Lambda sonda deluje tako što šalje informacije (električne impulse) da li je smeša bogatija ili siromašnija od λ=1,00. U slučaju odstupanja od ove vrednosti, naglo se menja napon izlaznog signala davača. Ova promena se obrađuje u centralnoj kompjuterskoj jedinici (ECU) koja je za ovu svrhu opremljena sklopom kontrole zatvorenom petljom.
Ubrizgavanje goriva u motor kontrolisano je sistemom upravljanja ubrizgavanjem, a prema informaciji lambda sonde o sastavu smeše vazduha i goriva. Ova kontrola je takva da se postiže odnos vazduha i goriva λ=1. Napon lambda sonde je u stvari mera za korigovanje količine goriva u smeši vazduha i goriva na ulasku u cilindar.
Pre nego što da pouzdan signal, lambda sonda mora dostići temperaturu iznad 350 stepeni. Dok se ta temperatura ne postigne obustavljena je kontrola zatvorenom petljom, a smeša goriva i vazduha se formira na srednjem nivou kontrolom otvorenom petljom, dakle bez povratne informacije. Ovde se logički nameće jedno pitanje, da li je vrednost lambda koeficijenta, po dostizanju radne temperature, u celokupnom radnom režimu motora uvek jednaka jedinici? Naravno da nije. U zavisnosti od trenutnih želja i potreba vozača ova vrednost se može kretati u granicama od 0,8 do 1,2. Ukoliko se, na primer, iziskuje naglo i oštro ubrzanje centralna kompjuterska jedinica prebacuje ubrizgavanje goriva na režim otvorene petlje i ubrizgava onoliko goriva koliko je potrebno da bi se ostvario željeni rad motora (λ<1). Isto ovo važi i u slučajevima kada se zahteva kočenje motorom, što je karakteristično za duge nizbrdice, u motor će tada biti ubrizgavana količina goriva manja od uobičajene za neki broj obrtaja (λ>1).
Iako lambda sonda radi sa veoma velikom preciznošću od ± 1%, tolerancije i starenje motora nemaju uticaj na lambda kontrolu zatvorenom petljom.
Pripremio: Dušan Ković
Preuzeto sa: www.motorna-vozila.com