Audi 100 – Istorija modela

Audi 100

Audi 100

Ušao je u ring s Mercedesom 200 i BMW-om 2000
Krajem 1968., Audi se vratio na veliku scenu, predstavivši model 100. Bio je to tada luksuzni automobil ‘par exellence’, koja je stao uz bok Mercedesu 200 i BMW-u 2000. Elegantna i statusna limuzina visoke srednje klase, dugačka 463,5, široka 173 i visoka 142 cm, oduševila je odmah nakon prezentacije. Najpopularniji je bio najsnažniji i najbolje opremljeni model 100 LS, koji se u Nemačkoj reklamirao kao ‘direktorski automobil’. Iz zapremine od 1760 ccm razvijao je 100 KS, što je omogućavalo ubrzanje do stotke u 11,9 sekundi i najveću brzinu od 172 km/h. Kakve su to tada performanse bile, pokazuje činjenica da je VW Buba postizala 120 km/h, a do stotke ubrzavala u 30 s. Prednji pogon, zbog osetno bolje stabilnosti na klizavom putu, osigurao mu je stratešku prednost pred Mercedesom 200 i BMW-om 2000. U ponudi su bile i verzije 100 S sa 90 KS i 100 sa 80 KS. Audi 100 se nudio kao limuzina s četvora i dvoja vrata, a 1969. je stigao i atraktivan Coupe S, s motorom 1.9 snage 115 KS. Od 1970., u modelu 100 LS, mogao se dobiti i automatski menjač s tri stepena, a 1972. u limuzinu se počeo ugrađivati motor 1.9 iz kupea, koji je radi poboljšanja elastičnosti oslabljen na 113 KS. Najsnažniji model dobio je oznaku 100 GL

Audi 100 GL, predstavljen 1972., dobio je motor 1.9 sa 113 KS iz modela Coupe S. Prepoznavao se po četiri okrugla fara

Audi 100 GL, predstavljen 1972., dobio je motor 1.9 sa 113 KS iz modela Coupe S. Prepoznavao se po četiri okrugla fara

Na jesen 1973. usledio je blagi redizajn, uočljiv prvenstveno na maski, branicima i svetlosnim elementima i detaljima u unutrašnjosti, a 1975. je uveden model 100 L, s motorom 1.6 sa 85 KS. Prvi se model Audija 100, serije C1, proizvodio do avgusta 1976. i ukupno je proizvedeno 827474 primerka, od toga 30687 kupea. S tim se modelom fabrika sa sedištem u Ingolstadtu (izvorno je bila u Zwickau, koji je ostao u DDR-u) definitivno vratila u prvu ligu, a prodavao se i u SAD-u, kao Audi 5000. Dobro se podsetiti da je Audi naslednik slavnog koncerna Auto Union, nastalog 1932. spajanjem Audija, Horcha, DKW-a i Wanderera. Nakon II. Svetskog rata glavnina koncerna došla je pod kontrolu Sovjetskog saveza i ostala u DDR-u, iz čega su nastali Trabanti i Wartburzi. U Zapadnoj Nemačkoj Auto Union je obnovljen DKW-om, a zanimljivo je da su i DKW i Wartburg koristili 3-cilindarski dvotaktni motor, razvijen u Auto Unionu krajem 30-ih (Wartburg sve do kraja 80-ih).

Audi 100
Audi 100 je bila elegantna, aerodinamična i temperamentna limuzina, s uzdužno, ukošeno postavljenim motorom i prednjim pogonom, a pozadi je imao kruti most s Panhardovom motkom i torzijskim oprugama. Takavo vešanje troši malo prostora, pa je prtljažnik imao zapreminu od čak 640 litara.

Tako je i posljednji DKW F102 koristio 3-cilindarski dvotaktni motor sa 1175 ccm i 60 KS. Kako je Mercedes-Benz preuzeo Auto Union, za taj je model u Stuttgartu napravljen potpuno novi benzinac, s bregastim vratilom u bloku, u verzijama od 1496 ccm (80 x 74,4 mm), sa 55 i 65 KS, 1695 ccm (80×84,4) sa 72, 75 i 80 KS i 1760 ccm (81,5 x 84,4 mm) sa 90 KS. Uz temeljiti redizajn modeli su nosili oznaku Audi 60, 72, 75, 80 i 90. Volkswagen 1965. otkupljuje Auto Union od Mercedes-Benza i Audi postaje nositelj znaka četiri spojena kruga. Najsnažniji je motor potom ugrađen u Audi 100 S te su iz njega izvedeni svi motori prvog Audija 100. Iako je imao bregasto vratilo u bloku, rado se vrtio, bio je elastičan, srazmerno štedljiv i izdržljiv.

Četvrta generacija Audija 100, s desna: C1 (1968. - 1976.), C2 (1976. - 1984.), C3 (1982. – 1991.) i C4 (1991.-1994). Model C3 je postigao svetski rekord u aerodinamici za serijske limuzine (0,30), a C4 je 1994. preimenovan u prvi A6

Četvrta generacija Audija 100, s desna: C1 (1968. – 1976.), C2 (1976. – 1984.), C3 (1982. – 1991.) i C4 (1991.-1994). Model C3 je postigao svetski rekord u aerodinamici za serijske limuzine (0,30), a C4 je 1994. preimenovan u prvi A6

 

Napisa: dr. Željko Marušić
Izvor: autoportal.hr

Ostavite odgovor