Karoserijski delovi vozila

Karoserija

Jedan od tri osnovna dela motornog vozila zove se karoserija. Druga dva osnovna dela motornog vozila su šasija i oprema. Karoserija se definira kao deo kojim se nadograđuje šasija, a na koju se ugrađuje. Ona se koristi za smeštanje putnika, tereta i prtljaga, a kod današnjih putničkih vozila karoserija se pravi kao rešetka na koju se prebacuje opterećenje te se još naziva i samonosiva karoserija.

Ponekad je teško shvatiti koji sve to delovi automobila ulaze pod sastav karoserije pa idemo ih prvo nabrojati. Delovi karoserije su dakle poklopci motora, branici, nosači branika, vezni limovi, maske, farovi, blatobrani, hladnjaci, podizači stakla, pragovi, rubovi blatobrana, stop svetla, amortizeri prtljažnika i poklopca motora i retrovizori.
Dakle, sve ovo nabrojano spada u delove karoserije i ako bolje pogledamo automobile shvatiti ćemo da se karoserija zapravo odnosi na spoljni deo vozila, na svojevrsni oklop u kojem je mašina i sve ostalo što čini kompletno vozilo. Nećemo pogrešiti ako karoseriju nazovemo kornjačinim oklopom vozila.
A sada, kada smo sve ovo saznali, vreme je da svaki deo pomnije promotrimo i shvatimo njegove funkcije .

Blatobran

Kako mu i samo ime kaže, glavna mu je funkcija zaštita ostatka vozila, ali i ostalih vozila u saobraćaju od prskanja vode i blata koje nastaje zbog brzog okretanja točkova. Postoje prednji i zadnji i različite vrste ovog dela, neki su limeni i fiksni, a neki su plastični i mogu se pomerati. On je zapravo poput okvira oko gume kojim se umanjuje uticaj rotacije gume na ostatak vozila, ali i na ostale učesnike u saobraćaju i važan je deo automobila još od njegove pojave.

Rubovi blatobrana

Radi se o spoljnom delu svakog ovog dela, bilo prednjeg bilo zadnjeg,  koji može biti napravljen od metala ili pocinkovani, od plastike ili aluminijuma, zavisno od tipa vozila i proizvođača.

Poklopac motora

Još ga se naziva i haubom, a kako mu i naziv kaže, radi se o limenom, a u novije vreme na nekim vozilima i plastičnom poklopcu koji štiti motor. Naziv hauba nastao je tridesetih i četrdesetih godina 20. veka, jer su tadašnji poklopci motora doista nalikovali na haube ispod kojih su žene u frizerskim salonima sušile kosu i pravile frizure. Starija vozila uglavnom imaju čelične poklopce motora, dok su kod novijih uglavnom od aluminija pa čak i plastike i sličnih materijala. Takođe, u prošlosti su se najčešće otvarali od vetrobranskog stakla prema van, a današnji se otvaraju prema unutra.

Branik

Nalazi se na prednjem i zadnjem delu automobila. To je zapravo najistureniji deo vozila koji je napravljen tako da, ukoliko dođe do sudara s drugim vozilom ili bilo čime tokom vožnje zaštiti unutrašnje, najvažnije delove automobila, ali i onoga s kime se vozilo sudarilo. Otuda i naziv –branik, jer brani i vozilo, ali i putnike u automobilu te one na koje vozilo naleti. Kod jačih sudara zapravo je njihova uloga minimalna, a najvažnija im je funkcija zaštiti pešake ukoliko dođe do udara automobila na njih.

 Nosač branika

Još se naziva i traverza i to je nosivi deo svakog branika na automobilu. Najčešće je napravljen od metala, a prilikom bilo kakve nezgode apsorbuje veći deo udarca na sebe.

Vezni limovi 

Oni su vezni deo u prednjem i zadnjem delu automobila. Kod starijih vozila uglavnom su metalni, dok su u savremenim automobila sve češće i plastični.

Maska

Ona se smatra modnim dodatkom na automobilu iako neki proizvođači kažu kako joj je uloga uz estetsku i ona sigurnosna, odnosno da štiti branike, poklopac mašine i ostale prednje karoserijske delove. S druge strane, protivnici maski kažu kako one zadržavaju vlagu i tako naštećuju mašini i smanjuju aerodinamiku vozila. Postoji nekoliko vrsta maski za automobile, a svakako je među popularnijima ona sportska.

Far

Rasveta ili farovi montiraju se na prednji i zadnji deo automobila, a u nekim slučajevima i na vrata i na krov. Farove delimo na kratka i duga svetla, žmigavce i maglenke. Po pravilu svetla (duga i kratka i maglenke) smeju biti samo bele ili žute i žućkaste boje, a žmigavci žuti.

Stop svetla

Montiraju se na zadnji deo automobila i služe kako bi drugim učesnicima u saobraćaju pokazali da zaustavljamo vozilo ili smanjujemo brzinu. Po svetskim saobraćajnim konvencijama, u svim državama ovo svetlo mora biti crvene boje. Zanimljivo je da su pre izuma električnih stop svetala, na prvim automobilima ona radila na uljni pogon, dok u današnje doba na retkim vozilima postoje i prednja stop svetla koja signaliziraju vozilima iz suprotnog smera da stajemo ili smanjujemo brzinu.

Hladnjak automobila

Da bi motor optimalno radio potrebno je da ima optimalnu temperaturu, a to se omogućuje pomoću hladnjaka motora.  Naime, kako motor radi, kaiševi i klipovi se taru i povećava se temperatura. Hladnjak uvek drži radnu temperaturu u motoru, a ona je na oko 86 stepena Celzijusovih. Rashladna tečnost cirkuliše motorom, a ona se rashlađuje upravo u hladnjaku koji ima oblik saća. S vremenom hladnjak se može istrošiti, a tekućina koja hladi motor iscuri ili se potroši, stoga je uvek potrebno o ovome voditi računa kako se automobil ne bi pregrejao i kako nam ispod poklopca motora ne bi počela izbijati para.

Podizač stakla

Postoje ručni i električni podizači stakala. Stariji tipovi automobila uglavnom imaju ručne dok ovi noviji imaju električne. I jedna i druga vrsta zapravo je komplikovan sistem s više delova koji su povezani i koji moraju dobro funkcionisati kako bi sve radilo bez problema.

Prag

Pragovi na automobilima donji su deo karoserije, naslonjeni na pod i najčešće su pod uticajem štetnog uticaja uslova na putevima, pre svega soli i snega te su skloni rđi. Delimo ih na spoljne i unutrašnje. Često tako slušamo o trulim (spoljnim) pragovima koje treba zameniti. U današnje doba sve se češće pojavljuju plastični pragovi kao dobra zamena za one metalne, barem kada se radi o rđi. Postoji i opcija lepljenja plastičnih pragova na limene, rđave.

Amortizeri prtljažnika i poklopca motora

Kako bi se vrata prtljažnika ipoklopca motora pravilno otvarala, potrebno je imati dobre amortizere na navedenim delovima. U suprotnom imamo problema s otvaranjem i zatvaranjem i na primer često udaramo glavom u nedovoljno otvorena vrata prtljažnika. Ovo je deo karoserije koji neki vozači na starim automobilima zamenjuju i kakvim drvenim potporama, ali ovo definitivno nije dobro rešenje.

Retrovizori

Uglavnom ih delimo na električne i obične. Električni imaju niz funkcija pa se tako  na nekim automobilima automatski sklapaju kada se vozilo ugasi i imaju grejanje stakla za vreme zimskih meseci i stakla se pomiču i nameštaju pomoću dugmića.
Izvor: www.silux.hr

 


Ostavite odgovor