Karl Benc

Karl Benc

Karl Benc (Karl Benz) je rođen 25. novembra 1844. godine kao Karl Fridrih Mihael Vajlant (Karl Friedrich Michael Vaillant) u mestu Milburb, današnji Karlsrue, u Nemačkoj pokrajni Baden. Njegova majka Josefine Vajlant i otac Johan Benc uzeli su se godinu dana nakon njegovog rođenja. Kada je Karl imao 2 godine njegov je otac, inače vozač lokomotive, poginuo u železničkoj nesreći, a nakon toga je mališanu promenjeno u Karl Fridrih Benc (Karl Friedrich Benz).

Obrazovanje

Benz Victoria iz 1893. godine prodavala se po ceni od 3875 zlatnih maraka

Benz Victoria iz 1893. godine prodavala se po ceni od 3875 zlatnih maraka

 
 

Iako ostavljena sa detetom u siromaštvu, Jozefina čini napore da joj sin dobije dobro obrazovanje, te dečak od svoje 9 godine pohađa naučne obrazovne institucije. Na politehničkoj višoj školi on najpre odabira bravarski smer, no kasnije, sledeći očeve stope usmerava konstrukciju lokomotiva. Sa samo 15 godina starosti, 1860. godine, Karl Benc polaže prijemni ispit na Politehničkom univerzitetu. Nepune 4 godine kasnije, Benc diplomira i stiče zvanje inženjera mašinstva.

Misija

Čovek sa vizijom i njegovo delo – patent motorizovane trokolice

Čovek sa vizijom i njegovo delo – patent motorizovane trokolice

 

Anegdota iz njegovih studentskih dana govori da je tokom svakodnevnih vožnji jeftinog bicikla počeo da razmišlja o nekoj vrsti pogodnog vozila koje bi se kretalo bez snage mišića, o “kočiji bez konja”. Takođe kaže i da je obećao sam sebi da će je jednog dana napraviti.

Uprkos sedmogodišnjem stručnom usavršavanju po mnogim kompanijama u Nemačkoj i Austriji, Benc nije prestajao da sanja ovo postignuće. Za tako nešto trebali su mu novac i radni uslovi, i on je bio rešen da do toga dođe. Stoga napušta poslove crtača i projektanta, te 1871. godine sa Augustom Riterom (August Ritter) u Manhajmu (Mannheim) osniva mašinsku radionicu za snabdevanje metalnim materijalima. Na žalost, prva godina rada predstavlja fijasko za preduzeće. Lokalne vlasti pruzimaju monopol nad poslom, a Riter se pokazuje kao nedovoljno pouzdan partner. Na scenu stupa Berta Ringer (Bertha Ringer), Bencova tadašnja verenica, i sa svojim mirazom otkupljuje Riterov deo.

Prvi koraci

Konvoj Benzovih 1895. godine u okolini Manhajma sa Karlovim ćerkama na čelu

Konvoj Benzovih 1895. godine u okolini Manhajma sa Karlovim ćerkama na čelu

 

Uprkos svim teškoćama Karl Benc nije posustao u nameri da napravi vozilo novog doba. Njegova rešenost samo je godinama dobijala na čvrstini. Kako je najveći problem ležao je u razvoju odgovarajućeg motora, Benc je nadu pronašao u motoru SUS koji je bio u ranoj fazi povećanja pouzdanosti i efikasnosti. 1878. godine se usredočio na posao izrade dvotaktnog gasnog motora i pri tome se bazirao na Otovoj koncepciji koja je patentirana dve godine ranije. Motor je bio operativan do novogodišnje noći, a patent u Bencovim rukama tokom 1879.

Iako je suštinski radio na proizvođačkom standardu dvotaktnih motora, njegova genijalna kreativnost iskazala se pre svega kroz razvoj dodatnih komponenti. Tako je dobio patente za regulator broja obrtaja motora, sistem paljenja varnicom pomoću akumulatora, svećicu, karburator… Ipak, Benc se tu nije zadržao. Kada je imao motor, vrata izrade samohodnog vozila bila su otvorena. Slede patenti za menjač, glavnu spojnicu (kvačilo), hladnjak za rashladnu tečnost…

Gasmotoren Fabrik Mannheim

Kada je izgledalo da sve ide u dobrom pravcu, problemi su ponovo snašli marljivog Benca. Usled visokih proizvodnih troškova gasnih motora, banke koje su pratile poslovanje preduzeća zahtevale su dokapitalizaciju, što je direktno značilo prerastanje kompanije u korporaciju. Tako u posed akcija firme dolaze različiti investitori, a Manhajmske banke pojačavaju svoj udeo. Rezultat je osnivanje akcionarskog društva pod imenom Gasmotoren Fabrik Mannheim (Fabrika gasnih motora Manhajm) 1882. godine.

Benc koji je tada imao 38 godina, nikako nije mogao biti zadovoljan ovakvim iznuđenim tokom stvari. U svojim rukama ostalo mu je svega 5% akcija i skromna platu direktora. Najgora stvar, ipak, je bila činjenica da se njegove ideje nisu razmatrale prilikom osvajanja novih proizvoda, pa je njegov odlazak iz korporacije bio samo stvar vremena. Benc teška srca napušta firmu koju je osnovao i podigao, samo godinu dana posle pomenutih promena.

Benz & Co.

“Bencova patentirana motorna kola” – Muzej Mercedes-Benza u Štutgartu

“Bencova patentirana motorna kola” – Muzej Mercedes-Benza u Štutgartu

 

Potpuno slučajno, već kako to život zna da iscenira, Benc u jednoj Manhajmskoj prodavnici rezervnih delova za bicikle započinje sudbonosan razgovor sa vlasnicima Maksom Roze (Max Rose) i Fridrihom Vilhelmom Eslingerom (Friedrich Wilhelm Eßlinger). Razgovor zaljubljenika u tehniku rezultuje udruživanjem njihovog kapitala, mogućnosti i znanja, te 1883. godine oni pokreću pogon za mašinsku proizvodnju. Kompanija nosi ime Benz & Co. Rheinische Gasmotoren-Fabrik (Benz & CO. Rajnska fabrika gasnih motora), i u početku zapošljava 25 radnika. Veoma brzo i ova kompanija prodaje svoje licence za proizvodnju gasnih motora, što govori da je Benc nastavio da stvara.

U kreativnom ambijentu koji je ponovo za sebe stvorio, Benc se vraća svojoj opsesiji, konstrukciji “kočija bez konja”. U tom poslu evidentan je uticaj njegove ljubavi prema biciklima, kao i ljudi sa kojima je osnovao firmu. On zadnji točak bicikla zamenjuje sa dva, i montira motor između njih. Za pogon je posebno pripremio umanjen Otov četvorotaktni gasni motor, a njegovu snagu do zadnje osovine sproveo pomoću lančanog prenosa. Na ovaj način Benc je 1885. godine izradio svoju prvu Trokolicu, u svojoj 42. godini života. Kako je, za razliku od Dajmlera koji je svoj motor ugradio u kočije, zaokružio celinu vozila, Benc se opravdano smatra tvorcem automobila.

Test vožnje

Prva reklama za motorno vozilo pojavila se 1886. godine

Prva reklama za motorno vozilo pojavila se 1886. godine

 

Nakon porođajnih muka, motorizovanu trokolicu čekala su iskušenja dečijih bolesti. Prvi testovi često su privlačili posmatrače iz komšiluka, te su sve aktivnosti bile izložene mnogobrojnim pogledima. Kako je upravljanje Trokolicom bilo prilično teško, često je dolazilo do komičnih udara u zid na koje je gomila odgovarala praskom smeha i podsmevanjem. Iz tog razloga, ceo projekat pao je pod senku loše reputacije, sve dok odvažna Berta Benc ponovo nije uzela stvar u svoje ruke. Hrabro sevši u vozilo sa tri točka, ona se provozala gradskim ulicama na očigled zapanjenih sugrađana. Zbog ove vožnje Berta se danas smatra prvom osobom koja je izvela vožnju automobilom u istoriji.

Trokolica je konačno dobila patentnu zaštitu 29. januara 1886. godine pod brojem DRP-37435 i nazivom “Automobil napajan gasom”. Sredinom iste godine Benc sa gasnog prelazi na benzinski motor, čiji su tvorci Dajmler i Majbah (patentiran 1885. godine), i kreće u prvu prodaju automobila ikada. Reklamni naziv izabran za tu priliku glasio je: “Bencova patentirana motorna kola”.

Piše: Predrag Đukić
Izvor: www.b92.net


Ostavite odgovor