Volkswagen Polo prve generacije (1975. – 1981.) – Istorija

Volkswagen Polo prve generacije

Volkswagen Polo prve generacije

Danas je Volkswagen Polo primer poželjnog i tržišno uspešnog automobila, koji odlično drži cenu kao polovno vozilo, a zajedno s Golfom i Passatom čini dugovečno trojstvo uspešnih legendi iz Wolfsburga. Stoga gotovo neverovatno zvuči da početak za Polo nije bio nimalo lak, a i da je sama fabrika u to vreme bila na rubu opstanka. Predugo insistiranje na forsiranju zastarele Bube i njenih verzija gotovo je pokopalo Volkswagen i fabrika se početkom 1970-ih našla u poziciji da u kratkom roku mora posve promeniti imidž i kreirati automobile koji će privući kupce modernom konceptom i izgledom. Srećom, imali su tehnološko znanje, stečeno kupovinom Audija i NSU-a, što će upareno s tradicionalno rigoroznom kontrolom kvalitete, poznatom još iz vremena vazduhom hlađenih modela, stvoriti kombinaciju koja će dovesti VW na mesto na kojem je danas. Rekordni gubitak 1974. značio je da Rudof Leiding mora otići s čela VW-a, a naslednik Toni Schmücker ubrat će plodove njegovih ideja i planova. Passat, Golf i Scirocco bili su puni pogoci i instant hitovi, ali prvi Polo neće dostići njihov uspeh.

Volkswagen Polo prve generacije

Volkswagen Polo

Automobil je predstavljen u Ženevi 13. marta. 1975., a već u maju počele su isporuke kupcima, ali prodaja je odmah bila prilično kilava. Deo problema svakako je ležao u tome što je vizualno identičan, a osetno bolje opremljen Audi 50 već pet meseci bio na tržištu, pa kupci nisu doživljavali mališana kao pravi Volkswagen. Veći je problem dolazio iz matične kuće. Za broj veći Golf bio je ozbiljniji, vizualno privlačniji i mnogo popularniji automobil, a bazni model nije bio mnogo skuplji od manjeg brata. Kućni Audijev dizajn, uz malu, ali medijski preterano naglašenu pomoć Bertonea (koji je zapravo dodao samo okrugli poklopac na c-nosaču i podizanje bočne linije na zadnjem kraju) bio je privlačan, ali ne i vanvremenski poput Golfa ili Renaulta 5. Oba automobila, a i Passat, Fiat 127, Ford Fiesta… prodavali su se u osetno većim količinama, čineći Polo autsajderom kako u VW-ovoj gami, tako i u svojoj klasi.

Volkswagen Polo prve generacije

Kod nas je prva generacija bila dosta retka ptica, i Polo i Derby bili su dostupni samo za devize, i samim time osetno skuplji od Golfova sklapanih u Vogošći. Do kraja proizvodnje 1981. proizvedeno je tek nešto više od pola milijuna primeraka, najavljujući početak tradicije prodajnih problema s najmanjim narodnim automobilima – i kasniji modeli Lupo i Fox bit će bledunjavo prihvaćeni na evropskom tržištu. Prespartanska oprema osnovnih modela nije pomogla razvijanju imidža, kao ni nedostatak sportskog  modela – tek je 1979. stigao Polo GT sa 60 KS.

S tehničke strane Vw Polo je bio za svoje vreme srazmerno moderan, ali nimalo revolucionaran. Dugačak 350, širok 156 i visok 133, uz međuosovinski razmak 233 cm, pružao je neočekivano puno prostora i prtljažnik od 285 do 900 l. Masa je bila perolakih 685 kg. Audi 50 se pokretao 4-cilindrašem zapremine 1093 ccm i snage 50 KS (LS), kao i osnovni Golf I, te 60 KS (GL). Bilo je to već dovoljno za zavidan temperament (15,1 s i 143 km/h, odnosno 14,9 s i 152 km/h), pa se za Polo otvorio prostor verziji od 895 ccm i 40 KS (bazni i L). Zadržavši prečnik od 69,5 mm smanjio je hod klipova sa 72 na 59 mm. Najveća brzina od 132 km/h i ubrzanje do stotke za 21,7 s bili su sasvim dovoljni (malo lošije od performansi Zastave 101). Prosečna potrošnja od 7,1 litru bila je za to doba niska, a manje nije bilo moguće uz kompresiju 8,2, kako bi mogao koristiti 91-oktansko gorivo. Sledeće su godine stigle verzije LS (1.1/50 KS) i GLS (1.1/60 KS).

Volkswagen Polo prve generacije

Nivo opreme bila je nalik na onu u istovremenom ‘spar-Käferu’, baznom modelu Bube 1200, a usto, većina ih je bila u dosadnim nijansama poput maslinasto zelene i oker. Relativna nepopularnost nastavila se do današnjih dana – ove automobile prilično retko viđamo na susretima oldtimera, a i na specijaliziranim susretima ljubitelja Volkswagena su u seni popularnijih modela. Audi 50 uživa nešto veću popularnost, kao raritet i svojevrsna anomalija u istoriji  te fabrike, a nije zanemariva ni veća atraktivnost palete fabričkih boja. Tek nakon prestanka proizvodnje Audija 50 1978. Vw Polo je počeo dobijati opremljenije verzije. Plastični branici stigli su na Polo i Derby s ružnjikavim faceliftom napravljenim 1979. Polo prve generacije usprkos svemu navedenom značajan je automobil, ne toliko zbog svojih vrlina nego kao utemeljitelj loze koja je u ovih 40 godina pokorila tržište, pa makar i nakon početne zadrške, te još ne pokazuje znakove umora. Podsetimo se ukratko za kraj priče i povezanih modela.

Volkswagen Polo prve generacije

Audi 50 bio je preteča klase premium mališana. Premda je 1970-ih fabrika iz Ingolstadta na tržištu pre bila konkurent Opelu i Fordu nego BMW-u i Mercedesu, ipak su mnogi ostali iznenađeni njenim ulaskom u najmanju klasu. Prezentacija najmanjeg Audija bila je 26.10.1974. Zapravo je Audi nakon kupovine i priključivanja fabrike NSU nastavio razvoj njihovog, s obzirom na gamu modela mnogo logičnijeg projekta K50, koji je bio zamišljen kao naslednik i kod nas popularnog Prinza! Oblik je potpisao veliki Claus Luthe, dizajner NSU-a Ro 80. Audi 50 nije bio jeftin za klasu, ali pokazao se solidno popularnim. Do gašenja modela 1978. bit će ih napravljeno 180.812. U ponudi su bili motori od 50 i 60 KS, a oprema je bila mnogo raskošnija nego u Polu, ali i ostalim konkurentima. Bio je to prvi nemački automobil sve popularnije gradske ‘supermini’ klase, a duhovnim naslednikom možemo smatrati današnji A1.

Trovolumenski Volkswagen Derby bio je pak danas zaboravljena najava Jette. Audi je planirao predstaviti limuzinski 50, kako bi ga vizualno približili ostatku game, ali šefovi su odlučili da će model izaći pod VW-om značkom. Predstavljen u februaru 1977., već je u prvoj sezoni našao 72.412 kupaca, što je bilo više od Pola! Prva je generacija prodana u nešto više od 300.000 primeraka, a postoji i naslednik. 1985. ime se gasi, no duh i danas živi u modelu kojeg zovemo Polo Classic. Nekoliko godina nakon ovog modela, kojim je ispipan teren, stižu Jetta i Santana, jer se VW uverio kako i dalje postoji značajno tržište klasičnih trovolumenskih modela. Samo zadnji kraj se razlikovao, sve je ostalo i vizualno i mehanički bilo posve isto Polu.

Volkswagen Polo prve generacije

Za Brazilce je pak razvijen VW Gol, svojevrsni Golf bez slova ‘f’ na mehanici manjeg brata, južnoamerički bestseller bez premca. Premda će zapravo tek od treće generacije iz 2008. deliti platformu s evropskim Polom, već prvi Gol iz 1980. nezanemarivo nas vizualno podseća na njega, uz pojednostavljenu mehaniku, pa i Bubine delove. Ovaj fenomen, na zelenom kontinentu već prodan u više od 10 miliona primeraka, kod nas je skoro nepoznat. Od 1987. je svake godine najprodavaniji auto u Brazilu.

U Evropi pak Polo popularnost duguje nasledniku, druga generacija postigla je sve što prva nije. Upornost se isplati, a pametni greške ne ponavljaju: drugi je Polo predstavljen potkraj 1981., postao jedan od najpopularnijih malih automobila na tržištu i uz samo jedan veći redizajn ostao u ponudi sve do 1994. Mali karavan bio je svojevrsna moderna interpretacija ideja Trabanta 601 Universal. Mnogo promišljeniji i odrasliji auto, u šarolikoj ponudi inaverzija  krije i jedan zaboravljeni biser, nabrijani kompresorski model G40 s čak 113 KS. S trećom generacijom pak stiže radikalno drukčiji dizajn, čije tragove bez previše mozganja prepoznajemo i u aktualnom modelu pete generacije, dok prve dve ostaju samosvojni, još uvek nedovoljno prepoznati klasici.

Izvor: autoportal.hr

Ostavite odgovor