Volkswagen Passat B1 1973. – 1981. – Istorija modela

Volkswagen Passat B1

Volkswagen Passat B1

Prvi uspešan Volkswagen novog doba nasledio je zlosretni K70, stigavši godinu pre Golfa, s motorom uzdužno ukoso i prednjim pogonom iz ‘Evropskog automobila 1972. godine’

Volkswagen Passat B1, predstavljen pre 45 godina, na autosalonu u Ženevi verna je derivat Audija 80 iz 1972., koji je osvojio titulu ‘Europskog automobila 1972. godine’.
Razlika je u koncepciji karoserije ‘hatchback’ umesto ‘sedan’. Premda se, nakon izvrsnog starta Audija 80, nije bilo lako pozicionirati na tržištu, Passat je školski primer za uspeh. Dakle, kopija je bila bolja od originala. Većina kupaca prvog modela birala je funkcionalnu kombi-limuzinsku verziju s petora vrata. Volkswagen Passat B1  je vrlo dobro ležao u krivinama, a pozadi je imao jednostavan i jeftin kruti most s uzdužnim vodilicama.
Volkswagen Passat B1

S bogatijom opremom imao je pravougla  svetla. Proizvodio se kao ‘hatchback’ s petora i troja vrata (na slici) i karavan, tako da nije bilo direktnog preklapanja s Audijem 80. Dizajnirao ga je Giorgetto Giugiaro

Kruti most povećavao prtljažnik i bio idealan za karavan verziju, koja će proslaviti njegovu VW verziju. Volkswagen Volkswagen Passat B1 , predstavljen krajem jula 1973., bio je prvi uspešan plod kupovine Audija (Auto Uniona) od Daimler-Benza 1964., s ciljem preuzimanja tehnologija prednjeg pogona i motora sa vodenim hlađenjem. Prvi Volkswagen s prednjim pogonom, K70 iz 1970., bio je samo NSU K70 s VW značkom, aerodinamikom trokrilnog ormara i lošim benzincima 1.6/1.8 s vodenim hlađenjem, izvedenih iz dobrih 1.0/1.2 iz Prinza sa vazdušnim hlađenjem.
Nije se proslavio performansama, a pogotovo potrošnjom od 12,5 do 13,5 l, pa bi ga u Wolfsburgu najradije izbrisali iz svoje istorije. Volkswagen Passat B1  je ime navodno dobio, premda je službeno demantovano, po vetru koji iz suptropskih područja duva prema ekvatoru. U doba jedrenjaka bili su značajni za plovidbu prema Americi, a naziv im je od španskog ‘pasar’ – proći. Imao je ‘leteći start‘, jer je bio hatchback verzija izvrsnog modela iz Ingolstadta, čiji su koncept lake gradnje (Leichbau), za ono doba solidna aerodinamika (0,38) i prednji pogon bili temelji uspeha.

Unutrašnjost, za današnje pojmove spartanska, tada je bila srazmerno bogata, pregledna i funkcionalna, imao je servouređaj kočnica, ali ne volana, precizni ručni menjač imao je četiri stepena prenosa

Pogonski sklop, s motorom uzdužno iznad i ispred sklopa menjač/diferencijal, ali ukošen u desno, kako bi se smanjila visina haube izvorno je iz 2-taktnog DKW-a F102 iz 1963., iz kojeg je 1966. nastao Audi 60, s Mercedes-Benzovim 4-taktnim motorom. Prva serija je imala klasičan poklopac prtljažnika, a 1975. je uvedena upotrebljivija s petim vratima. Uspeh je bio furiozan te je 22. decembra 1976. proizveden milionti primerak. U avgustu 1977. stigao je redizajn, s elegantnijom maskom i boljom antikorozivnom zaštitom. U martu 1978. ponuda je proširena na dizelski 1.5D s 50 KS, uveden krajem 1976. u Golfu.
Taj, prvi uspešan mali dizelaš uopšte, izveden iz benzinca zapremine 1471 ccm, iz kojeg su kasnije nastali svi Volkswagenovi 4-cilindarski dizelaši (1.6, 1.7, 1.9 i 2.0), bio je umalo predmet skandala. Pričalo se da su konverziju u dizelaša napravili Mercedesovi stručnjaci, u ‘fušu’, te da je sve završilo nagodbom, bez javnosti. U oktobru je stigao Passat GLI s benzincem od 1588 ccm i 110 KS, s mehaničkim ubrizgavanjem Bosch K-Jetronic, koji je dve godine pre ugrađen u prvi Golf GTI.  Bio je dugačak 418, širok 160 i visok 137, uz međuosni razmak od 247 centimetara, što su tada bile proporcije srednje klase.

Masa od 880 kg bila je stotinjak kilograma niža od tadašnjeg proseka. Zbog toga, i zahvaljujući dobroj aerodinamici, već je osnovni Passat 1.3 sa 60 KS pružao, za tadašnje doba, solidan temperament. Do stotke je ubrzavao za 17 s i hvatao 148 km/h. Prosečno je trošio 8,5 litara, a uz kompresiju 8,2 mogao je koristiti jeftiniji normalni benzin. U SFRJ je Regular imao 86 oktana, pa je trebalo dolivati Super. Sa 75 KS ubrzavao je za 13,5 s i postizao 160 km/h, a s 85 KS – 12 s i 168 km/h , ta  verzija prepoznavala po udvojenim farovima.
Sa 110 KS stotku je hvatao u 10,5 s i postizao 185 km/h. Iznenađujuće dobro vukao je i dizelaš sa samo 50 KS. Dvadeset sekundi do stotke i 141 km/h u praksi nije bilo loše, a potrošnja od 7,5 litara bila je tada uzorna. Od 75 KS mogao se doplatiti automatski menjač s tri stepena prenosa. Volkswagen Passat B1 je tada bio teška šminka. U Nemačkoj je stajao 8500 DM, a kod nas kao dva Stojadina. Uklanjanje grešaka uočenih na ‘rođaku’ iz Ingolstadta osiguralo je Passatu prve generacije (serija B1) najveću pouzdanost u klasi. Uspeh potvrđuje činjenica da se Volkswagen Passat B1u Nemačkoj proizvodio sve do 1981., a u Brazilu čak do 1988., a ukupno je proizvedeno 2,5 miliona primeraka.

Karavanska verzija Variant, zapremine prtljažnika od 450 do 1350 litara bitno je povećala funkcionalnost cele game, a ta je verzija posebno bila popularna s dizel motorom, uvedenim 1978.

Uspešno je redizajniran 1978., kada dobija dizel verziju. Passat druge generacije B2 (1981. – 1988.) zadržao je koncepciju Audija 80, s motorom uzdužno napred. Velika popularnost karavana Variant prelila se i na sledeće serije, koje su ‘pomele’ dotad neprikosnovene Opelove Caravane.
Sledeći B3 (1988. – 1993.) i B4 (1993. – 1996.), koji je praktički bio redizajnirani prethodnik prelaze na Golfovi koncepciju s poprečno postavljenim motorom. Zanimljivo, serija B5 (1996. – 2001.) i redizajniranja B5.5 (2001. – 2006.) vraćaju se na koncepciju Audija, sada već serije A4 i A6, a serija B6 (2005. – 2010.) i B7 (2010. – 2015.) ponovno prelaze na Golfovu koncepciju s poprečno ugrađenim motorom. Tako je koncipiran i aktualni Passat B8, predstavljen 2015.

Volkswagen Passat B1

Volkswagen Passat B1

Autor: Željko Marušić
Preuzeto sa: autoportal.hr


Ostavite odgovor