Sve o ABS senzoru

ABS - Anti - Lock Braking System

ABS – Anti – Lock Braking System

Prema zakonu vozilo mora zakočiti čak i kada svi sistem za kočenje otkažu. Što ovo konkretno znači? Znači da će automobil zakočiti čak i kada su vam kočnice otkazale, ali, dakako, ne optimalno, put kočenja biti će znatno duži i riskantniji.

Stariji automobili se manje – više oslanjaju samo na kočnice, dok vozila novije proizvodnje imaju kao deo obavezne opreme i ABS sistem. On je obično kontroliše putem senzora i upravo je taj senzor u najvećem broju slučaja uzrok kvara kada se dogodi kvar na ABS sistem.
 
Kada kažemo ABS, čini nam se da je to nešto veoma komplikovano, ali zapravo se radi o veoma jednostavnom sistemu. Za početak treba reći da je ABS skraćenica za ‘anti-lock braking system’, a radi se o sistemu koji omogućuje da vozilo, odnosno njegove gume i dalje ostanu na površini puta prilikom kočenja, onemogućuje se da otkliza sa puta te je samim time čin kočenja mnogo sigurniji i brži.
 
Središnja jedinica ABS-a je u stalnom nadzoru nad okretanjem svakog od točkova te ih upoređuje. Kada se dogodi da je brzina okretanja nekog od točkova na nuli ili je znatno niža od brzine okretanja ostalih točkova, reaguje sistem tako da na tom točku smanji silu kočenja i polako ga otpušta kako bi se opet počeo normalno vrteti. Kad se počne vrteti, sistem pojačava silu kočenja, a mi to na papučici kočnice osetimo poput vibriranja.
 
ABS raspoređuje  silu kočenja na zadnju i prednju osovinu. U celom tom sistemu senzori su veoma važni, a postoje senzori koji prate okretanja  točkova, prsten davatelja signala  i jedinica koja obrađuje signale i upravlja celim ABS sistemom. Danas poznajemo dve vrste senzora i tri vrste davatelja signala.  Jedna vrsta su analogni ABS sistemi s induktivnim senzorima, a druga su moderni, magnetski sistemi s magnetnim davačem signala. Analogni ABS sistemi su poprilično veliki  i kod njih ima popriličnih skokova napona koji se beleže na središnjoj jedinici.  Što je takvih skokova više, to je i viša brzina kretanja. Senzori moraju reagovati na prsten, a kako bi se to dogodilo, potrebna je određena zazor  koja mora biti oko 0,6 milimetara. Upravo na ovom delu najčešće dolazi do kvara, jer se poremeti zazor i u tom slučaju senzor ne hvata davatelja. Ovi, stari senzori doista mogu dugo trajati i neki su stariji i od 15 godina, a onda jednostavno – otkažu.
 
Je li ovakva vrsta senzora u kvaru lako je otkriti multimetrom jer otpor mora biti između 1100 i 1200 Ohma. Ako je otpor veći sistem može raditi, ali neće biti ispravan, a ako je otpor na nuli, senzor je otkazao.
 
Kada govorimo o modernim ABS sistemima, oni na prstenu imaju mnogo malih magneta koji su tako složeni da spolja zamenjuju severni i južni pol, a senzor sve to beleži. I ovu vrstu sistema može se proveriti multimetrom, ali je ispravan otpor 1600 Ohma. Kod njih je zazor znatno veća, kreće se oko 4 milimetra pa je i njihovo polje tolerancije šire.
 
Budući se tehnologija u automobilima stalno razvija, treba znati da postoje i ABS sistemi koji imaju davače signala koji su integrisani u ležajeve čime je celi sistem znatno pojednostavljen.
 
Praksa pokazuje da je upravo senzor najčešći uzrok kvara na ABS sistemu, a njegova je zamena laka i nije preterano skupa.


Ostavite odgovor