Fiat Abarth – Istorija

Fiat Abarth

Abarth

U automobilskom svetu, Abarth je veoma poznato i priznato ime.

Iako u poslednje vrema malo aktivna, ova automobilska kuća je pedesetih i šezdesetih godina prošloga veka, stvarala istoriju, sa mnogobrojnim modelima izrađenim na bazi automobila Fiata, koji su slavu stekli kako na pisti, tako i na ulici. Osnivač firme, Carlo Abarth, rođen je 1908. u Beču. Karijeru je započeo još dvadesetih i tridesetih godina vozeći moto trke i usavršavajući se kao mehaničar. Godine 1928 izrađuje svoj prvi auspuh i postaje specijalista za izduvne sisteme kod motocikala i automobila. Njegovoj afirmaciji pomažu i poznanstva sa velikanima svetske automobilske industrije kao što su Ferdinand Porsche i Rudolf Hruska, koji su smatrali Abartha za genijalnog inženjera. Životni put ga vodi preko Kraljevine Jugoslavije (gde je jedno vreme živeo), do Italije gde, a posle Drugog svetskog rata, osniva firmu Abarth, 1949., u Bolonji.

Fiat Abarth

Veoma brzo se osniva i trkačko odeljenje, a već 1951. kompanija se seli u Torino, gde počinje saradnja sa gigantom italijanske auto-industrije, grupacijom Fiat. Abarth je bio najpoznatiji po proizvodnji auspuha za trkačke automobile i drumska vozila, a među njegovim klijentima bili su Ferrari, Maserati i Alfa Romeo. Pored toga, fabrika je nudila i kitove za tjuning vozila Fiat, a na trkama je učestvovala sa svojim modifikacijama. Predstavljanje Fiata 600, kod nas poznatijeg kao Fića, 1955., bilo je prekretnica za Abarth. Veliki tjuning potencijal koji je ovaj automobil imao, inspirisao je Abartha da već sledeće godine na Salonu automobila u Briselu prikaže svoje viđenje. Novi model je nazvan Fiat Abarth 750 Berlina S. i. ”Elaborazione”. Iza ovog dugačkog imena stajao je, spolja, skoro nepromenjeni Fića, dok su sve modifikacije bile ispod lima.

Naime, na tabli se nalazio obrtomer, četvorostepeni menjač je bio drugačije podešen, a najveće modifikacije su bile izvršene na motoru koji je imao 40 ks. Donji postroj i izbor guma je za civilne verzije ostao nepromenjen. U praksi, automobil je imao veću maksimalnu brzinu od 130 km/h i bolje ubrzanje. Cena mu je bila visoka i iznosila je oko 7,500, tadašnjih DEM, što je bilo čak za hiljadu više nego što je bilo potrebno izdvojiti za Opel Rekord, međutim, ipak je nalazio kupce. Ubrzo je bio dostupan i ”Mille Miglia” agregat, sa kojim je tokom 1956. i 1957. oboreno više svetskih rekorda (na primer, jedan specijalno pripremljen Abarth sa ovim motorom je vožen punih 48 sati, prosečnom brzinom od 140.65 km/h). Na tržištu ponuđeni automobili sa ovom mašinom su imali 46 ks pri 6,000 obrtaja i maksimalnu brzinu od 135 km/h.

Fiat Abarth

Pri testiranju je utvrđeno da automobil ide i do 7 km/h brže ako je poklopac motora otvoren, jer je termičko opterećenje motora bilo vrlo izraženo, a ovako je omogućeno dodatno hlađenje. U februaru 1961. predstavljen je novi model, nazvan Fiat Abarth 850 TC Berlina (TC: Turismo Competizione). Spolja ovaj model nije daleko otišao od običnog Fiće, osim hladnjaka za vodu i ulje u prednjem delu i šara na karoseriji. Montiranje dodatnih hladnjaka bilo je neophodno jer dalji tjuning motor jednostavno nije mogao da izdrži. Zapremina je iznosila 847 kubnih centimetara i agregat je bio veoma modifikovan u odnosu na serijsku mašinu. Snaga je iznosila 52 ks pri 7,000 obrtaja. Donji postroj je bio kvalitetno dorađen, kočioni sistem je dobio diskove na prednjoj osovini, a ogibljenje je dodatno ukrućeno. Kupci su mogli da biraju između menjača sa četiri ili pet brzina i modifikovanog prenosa u cilju boljeg ubrzanja ili veće maksimalne brzine.

Fiat Abarth

Ova verzija je razvijala oko 145 km/h, a još bolje rezultate su postizale verzije 850 S i 850 SS (55-57 ks). Iste godine, pojavio se i dodatno tjunirani model nazvan Abarth 850 TC Nirburgring Berlina (koristio se i naziv 850 TC Corsa), koji je imao motor od 64 ks pri 7,000 obrtaja, a u trkačkom timu imao je i 68 konja. Kasnije, specijalna 850 TCR Berlina – grupe 5, sa dva dupla Webber karburatora razvijala je, čitavih 93 ks pri 8,400 obrtaja u minuti. Uporedo sa ovim modelima razvijena je i jača verzija, 1000 TC Berlina. Imala je 982 ccm zapremine i razvijala 60 ks u putničkoj, a 88 ks u trkačkoj pripremi. U zavisnosti od želja naručioca, maksimalna brzina je mogla da bude, u ono vreme vrtoglavih, 200 km/h. Iako su ovo bili modeli dorađeni do krajnjih granica Fićine koncepcije, još uvek je bilo mesta za dalje povećanje snage i brzine.

Upravo takav je bio 1000 TCR Berlina – grupe 5 iz 1968., koji je razvijao 110 ks. Godine 1970 predstavljen je poslednji, ali najekstremniji Abarth 1000 sa oznakom TCR namenjen isključivo trkama. Visoko modifikovan motor imao je 112 ks pri 8,200 o/min. Sa dugim prenosnim odnosima, pripremljenim za kružne trke, ovaj automobil je dostizao i 215 km/h. Optički, ovaj Abarth je i izgledao ”ljuto”, sa magnezijumskim točkovima, proširenim blatobranima i većim hladnjakom u prednjem delu. Težina modela 1000 TCR bila je samo 570 kg. Ovaj potpuno trkački automobil, dugu sportsku karijeru ipak nije imao, s obzirom da se Abarth 1971 godine povlači sa takmičenja. Naime, Fiat, 1970. u celosti kupuje kompaniju Abarth i potom joj potpuno menja proizvodnu filozofiju. Od tada, Abarth postaje sportsko odeljenje Fiata i prestaje proizvodnju modela baziranih na Fići ili Fiatu 600 D.

Fiat Abarth

Danas je Abarth čest izbor ljubitelja klasičnih automobila sa trkačkim ambicijama. Relativno veliki, ali nikada tačno poznat broj napravljenih komada, spušta im cenu. I rezervni delovi su među najjeftinijim u svetu starovremenskih vozila i dobar deo je preuzet sa serijskog modela. Cena jednog Abartha se kreće od 35,000 evra za model 1000 TCR sa trkačkim pedigreom i spušta se do 10,000 evra za prvu seriju 750 Berlina. Ovo su cene za automobile u 1a, odnosno, perfektnom stanju. Trkački uspesi ovih automobila su izuzetni i ostvareni su kako na kružnim stazama tako i na relijima i brdskim trkama. Posebna priča je popularnost Abartha kod nas. Danas se Abarthi često mogu videti na trkama oldtimera gde se junački bore sa drugim automobilima iz svoje epohe i veoma često pobeđuju. Kao što je već rečeno, popularnost Abartha u Jugoslaviji bila je izuzetna.

Iako je samo nekolicina pravih i originalnih italijanskih primeraka zaista bilo na našim prostorima, samo ime je simbolizovalo ”doterane” Fiće i auto-sport u bivšoj Jugoslaviji. Razlog ovako velikoj popularnosti je jasan, imajući u vidu da je Abarth bio samo malo jača verzija našeg nacionalnog vozila koje je mnogima još uvek u srcu, a osim toga, dugo vremena se samo ovaj automobil vozio u svim vrstama auto-sporta. U svakom slučaju, u vreme najveće popularnosti, tokom šezdesetih i dela sedamdesetih godina, prave Abarthe su vozili samo najveći asovi, jer je automobil bio dosta skup, pogotovo za naše tadašnje uslove (najjača verzija 1000 TCR je nova koštala isto kao Ferrari Dino). Sa druge strane, ostali takmičari su pripremali svoje automobile prema Abarth specifikacijama, praveći ”klon” vozila. Kako na stazi, tjunirane Fiće prema Abarth specifikacijama mogle su se videti i na ulici, a stepen originalnosti i ugradnje originalnih delova zavisio je od količine raspoloživih sredstava.

Fiat Abarth

Imajući u vidu nikada dovoljno dobru finansijsku situaciju, takmičari su se snalazili na razne načine (poznato je da su se za pravljenje širih ivica blatobrana koristili stari lavori!). Baš zbog visoke cene, većina originalnih automobila je kupovana polovna iz inostranstva, a kao pomoć domaćim automobilistima, fabrika ”21. maj” iz Beograda, koja je izrađivala motore za Zastavu 750, u proizvodni program je ubacila i sportski agregat DMB 850 S koji je pravljen po ugledu na Abarth. Ovaj motor je razvijao 40 ks i bio veoma lak za ugradnju, dok mu je cena iznosila 6,600 tadašnjih novih dinara. Uostalom, cela filozofija je najbolje opisana u kultnom domaćem automobilskom filmu ”Nacionalna klasa”, koji je obavezno ”video-štivo” za svakog ljubitelja. Stoga, ne treba da čudi to da su praktično svi velikani automobilskog sporta kod nas, prva trkačka iskustva i slavu stekli baš na modelima Abarth.

Autor: 426 Hemi
Slike: Fiat
Preuzeto sa: www.brzabrzina.com


Ostavite odgovor