Ferrari 456 (1992. – 2003.) – Istorija modela

Ferrari 456

Ferrari 456

Povratak na vrh GT klase obnovom klasične koncepcije s motorom napred

Nakon što je Ferrari 1989. ugasio 412, poslednju verziju dugovečnog i ne osobito voljenog dizajna, u ponudi više nisu imali niti jedan model s motorom napred. Prestiž marke nije bio problem, ali praktično su bili iza konkurenata. Paralelno, klasični modeli marke obarali su aukcijske rekorde i činilo se logičnim ponuditi novi model na klasičnom tragu.

Ferrari 456

Ferrari 456

I to kakav model! Kao 2+2 coupe to je trebao biti najmanje sportski auto s propetim konjićem, a umesto toga stigla je uljuđena zver s novim 5.5-litarskim V12 motorom od 442 KS, koja je mogla pojuriti do 302 km/h. Postavljeni su novi standardi GT klase, a usto se pokazalo da je model odlično, kvalitetno sastavljen i vrlo izdržljiv.

Ferrari 456

Ferrari 456

S ovim modelom napokon su napušteni klasični motori, konstruisani još u 1940-ima – ali ‘novi’ V12 zapravo je nastao spajanjem dva ne baš mnogo koncepcijski mlađa V6 Dino motora sa cilindrima pod uglom od 65°, čiji koreni sežu još u sredinu 1950-ih! ‘Bastard’ se pokazao neočekivano dobrim, po performansama i izdržljivosti, te je korišćen i u modelima 550, 575M Maranello i 612 Scaglietti.


Uz jedan redizajn (456 M iz 1998.), ne samo da je vratio Ferrari na vrh, nego i poslužio kao osnova za druge modele marke, koja se čak i na velikim dvosedima nakon 20-godišnje pauze vratila klasici: motor napred, pogon pozadi. Uz modele s ručnim menjačem u ponudi su bili i oni s automatskim, označeni slovom A u nazivu modela. Proizvedeno ih je 3289 (456 GT 1548, 456 GTA 403, 456M GT 688, 456M GTA 650).

Ferrari 456 GT

Još malo zanimljivosti: Lorenzo Ramaciotti i Pietro Camardella dvojica su Pininfarininih dizajnera koji su ga uobličili. Za sultana od Bruneja napravljene su neke kabrio i karavanske konverzije; Mike Tyson i Shaquille O’Neal imali su otvorene prerade. Cene modela odavno pomalo rastu, ali još uvek nisu, govorimo li u vrednostima uobičajenima za ovu marku, postale nerazumno visoke, možda delom i zato što ih je relativno malo jarko crvenih.

Autor: Dino Milić Jakovlić
Preuzeto sa: autoportal.hr

Ostavite odgovor