DSG menjač – kako radi DSG menjač

DSG menjač

DSG menjač

Čovek bi pomislio da bi nenormalan razvitak tehnologije, koji nas je zadesio u 21. veku, ipak bio uzrok eventualne smene generacija.

Međutim, manuelna transmisija je još uvek jedostavna kao i uvek (druga je priča razvitak elektronike i kontrola režima obrtaja motora vozila), dok je automatik još uvek trom, ali komforan za vožnju.

Nešto se, naravno, mora menjati, pa su tako mnogi proizvođači pokušali da ponude alternativu koja bi preuzela primat na tržištu.

Još sa kraja osamdesetih je na tržištu bilo nekoliko modela sa kontinualnom varijabilnom transmisijom (CVT), da bi se tokom devedesetih dosta radilo na poboljšanju performansi automatika. Takođe, kombinacija manuelnog i automatskog menjača je bio jedan od ciljeva.

U svakom slučaju, patentirani su brojni novi sistemi, ali glavnu prepreku ka iole većem globalnom uspehu nisu mogli da premoste. Ta prepreka je svakako cena.

Iako efikasni, ovi sistemi su skupi i uglavnom su rezervisani za sam vrh ponude u gami modela. Ovo je bila prepreka i za transmisiju o kojoj ovoga puta govorimo, ali se ona ipak izdvaja kao najbolja alternativa manuelnom i automatskom menjaču.

DSG menjač je patentiran od strane nemačkog giganta Volkswagen i prezentiran je široj javnosti tokom 2003. Zapravo, kompanija BorgWarner je konstruisala DSG (takođe znan i kao S-Tronic) za potrebe kompanije Audi, preciznije modela TT 3,2 V6. Nakon kraćeg perioda, ova transmisija je ponuđena i za ostale modele VW grupacije.

DSG menjač

DSG, odnosno „Direct Shift Gearbox“ je sve ono što su proizvođači ranije tražili od svojih eksperimentalnih sklopova. To je automatski menjač, sa svim odlikama manuelnog. Čak i više od toga, jer poseduje ne jedno već dva kvačila!

Upravo je to razlog velike efikasnosti ovog sistema i njegovog (budućeg) uspeha. Oba kvačila su pneumatski vođena, pa stoga DSG nema potrebu za pedalom kvačila, kao što je to slučaj kod manuelnog menjača. Sistem će „pritiskati“ imaginarnu pedalu umesto vas.

Ali, opet, zašto dva kvačila? Odgovor je: da bi se značajno smanjilo vreme potrebno za prelaz iz jedne u drugu brzinu. Samo ćemo malo ući u elaboraciju poprečnog preseka DSG sistema. On najviše liči na automatik – vrlo je glomazan i krajnje složen. Ipak, masa nije problem jer njegov sklop ne zahteva teške materijale. To je i logično imajući u vidu da nema ljudskog faktora koji nepravilnim korišćenjem može havarisati sistem.

DSG uvek ima šest brzina – prva, treća i peta su pod kontrolom jednog, dok su druga, četvrta i šesta pod kontrolom drugog kvačila. Dakle, sistem je praktično simetričnog tipa. Kada je DSG pozicioniran u prvoj brzini (kvačilo 1-3-5 je u direktnoj vezi sa motorom), drugo kvačilo je takođe aktivno – omogućava rotaciju druge brzine i tako praktično priprema sistem za prelaz u viši stepen prenosa. Veliki broj senzora i mikroprocesora omogućavaju DSG-u da čak i odabere koju će brzinu pripremati. Milisekunde su u pitanju, tako da vas npr. pri naglom kočenju automatika vraća u mnogo niži, tj. odgovarajući stepen prenosa (recimo iz pete u drugu brzinu). Zahvaljujući principu duplog kvačila, DSG je postigao neverovatno kratke vremenske intervale potrebne za prelaz iz jedne u drugu brzinu. Osam milisekundi (8 ms) je veoma, veoma brzo – Ferrari Enzo poseduje super-efikasni sekvencijalni menjač kojem je potrebno čitavih 150 ms za istu operaciju! O veličini ovog podatka najbolje govori i činjenica da DSG ne odgovara pravilniku F1 takmičenja – previše je brz i tako se ubraja u zabranjenu CVT kategoriju! Dakle, glavna prednost ovog sistema jeste svakako brza promena brzina.

DSG menjač

Postoji nekoliko različitih modova u kojima možete voziti automobil sa DSG transmisijom. Njegova koncepcija je postavljena po principima klasičnog automatika, odnosno dosadašnjeg „Tiptronic“-a. „Tiptronic“ sistem takođe potiče iz VW grupacije i DSG je zapravo njegova logična evolucija. Ali onaj ko je imao priliku da proba oba sistema, nikad se više neće vratiti „Tiptronic“-u! Ručice menjača su identične kod obe varijante – imaju skoro standardnu automatik-šemu sa P-R-N-D pozicijama. Dva dodatka optički čine razliku. „D“ pozicija (Drive) pored automatskog poseduje i manuelni mod, kada vozač može sam da bira stepene prenosa. To može činiti pomoću same ručice (pozicioniranjem iste u desno) ili malih polugica iza volana. Druga razlika u odnosu na klasičan automatik jeste „S“ pozicija (Sport). To je automatski mod rezervisan za vozače sa, logično, sportskim ambicijama. Ovde kompjuter, koji kontroliše rad ove transmisije, stepene prenosa menja nešto kasnije (pri višim obrtajima), čime se izvlači maksimalna snaga automobila. Ako u prethodno pomenutoj „D“ poziciji ne pomerite ručicu u desno, ostaćete u klasičnom automatskom modu, koji akcenat stavlja na komfor i ekonomičnu vožnju. Nemojte se zbuniti – iako se DSG koristi kao klasičan automatik, on neće biti tromiji i neće trošiti više goriva od svog ekvivalenta sa manuelnim menjačem. Zapravo, performanse su bolje i potrošnja je manja. Sve to zahvaljujući ekstremno minimalnom vremenu potrebnom za prenos brzina. Samo zamislite koliko sve to može biti korisno u snažnim turbo-mašinama! Mada, DSG nije rezervisan samo za jake mašine. Od skora se ovaj sistem može naručiti i npr. za dostavni VW Caddy, koji samo koristi činjenicu da je ovaj sistem koncipiran sa šest brzina, što novijim i snažnijim dizelima svakako odgovara.

Preuzeto sa: www.motorna-vozila.com


4 Comments

Ostavite odgovor