Drift – Šta je to?

Drift

Drift

Drift (drifting) podrazumeva specifičan stil vožnje automobila u kome se zadnji kraj vozila kontrolisano “zanosi” prilikom vožnje. Još jedna od definicija kojom se može opisati ovaj specifičan sport je – atraktivno bočno proklizavanje kompletnog vozila i njegovog zadnjeg dela, inicirano od strane vozača prilikom koga se što preciznije prelazi određena konfiguracija puta i dužina staze.

Drift

Drift

Drift se može upražnjavati u različitim oblicima i na različitim lokacijama. Pored zvaničnih takmičenja i staza koje su specijalno napravljene za ovaj vid sporta, neretko se događa da se vozači zabavljaju i voze u takozvanom “slobodnom stilu”, kada se vožnja odvija na vijugavim putevima sa puno uspona i efektnih krivina. Neretko, postoje i ilegalne vožnje u kojima najčešće učestvuje veći broj vozača.

Ono što daje posebnu atraktivnost i osećaj maksimalne kontrole vozila na stazi je činjenica da se proklizavanje vozila nadovezuje iz jednog u drugo serijski, te je vezanost svih prolaska kroz krivine nalik “gracioznom plesu” vozila.

Drift

Istorijat drifta

Kao i sve ostalo, istorijat i koreni driftovanja se prenose javnosti u različitim oblicima već duži vremenski period. Reći precizno gde je sve počelo je analogno traženju igle u plastu sena, pogotovo kada se uzme u obzir da sama “tehnika driftovanja” koja potiče još iz sredine 1950. godina.

Ono što znamo o njegovom poreklu je da su Japanci odigrali veoma važnu ulogu u popularizovanju ove tehnike, toliko da je drift postao jedan od najpopularnijih pravaca u automobilskim takmičenjima današnjice. Za razliku od ostalih oblika nadmetanja u driftu nije preterano bitno ko će prvi doći do cilja, koliko je važno čije će gume da se dime najviše, ko će biti precizniji, brži u krivini itd.

Drift

Najvažnije stvari u takmičenju su linija kretanja, ugao kretanja, brzina kretanja, kao i “show faktor”. Za neupućene, “linija kretanja” je unapred određena od strane sudija pre takmičenja i na osnovu nje se određuje broj poena u zavisnosti od toga da li je drifter zauzeo pravilan položaj. “Ugao kretanja” je ugao automobila pod kojim se on nalazi tokom drifta. “Brzina kretanja” je brzina kojom automobil skreće, kojom prolazi kroz skretanje, i brzina kojom ga završava. Nepotrebno je reći da kao i na svakom takmičenju sa snažnim automobilima, što auto brže prođe krivinu, “show faktor” je veći, a sudije i publika bivaju impresioniraniji. Ovaj faktor je u suštini najvažniji deo driftovanja. Na ovo između ostalog utiče količina dima spaljenih guma, kako se automobil kreće po stazi na najriskantnije načine i kako publika reaguje na vozačev performans.

Drift

Od skromnih početaka u zemlji izlazećeg sunca, do svetskog fenomena koji je danas, drift je postao popularan sport koji prate milioni obožavaoca kojima je veliko zadovoljstvo da gledaju na delu vrsne vozače kao i njihova specijano pripremljena vozila kako briljiraju.

Kao sport, drift vuče svoje korene iz Japana, zajedno sa jednim vozačem koji je bio zaslužan za propagiranje i popularizaciju ove specifične tehnike vožnje. Njegovo ime je Kunimitsu Takahashi, poznati japanski motociklista i vozač koji je takođe postao popularan zbog svojih drift tehnika. U njegovo vreme, takmičiio se u All Japan Touring Car Championship. Takahashi je bio poznat po svojoj izuzetnoj veštini da driftuje sve vreme kroz kompletan ugao staze (unutrašnje krivine), održavajući svoju brzinu konstantnom dok ne ižadje iz nje. Ova veština mu je donela nekoliko prvenstava, ali takođe i veliki broj fanova koji su veliku pažnju pridavali celokupnom spektaktu, u velikoj meri zahvaljujući njegovoj atraktivnosti i gumama koje se dime do pucanja.

Drift

Takahashijeva drift tehnika privukla je pažnju Keiichi Tsuchiye, koji će kasnije steći slavu poznatiji kao “Kralj drifta”. Videvši kako Takahashi veoma dobro barata vozilom i celokupnom drift tehnikom, Tsuchiya se odlučuje da radi na svom usavršavanju, kako bi postao jedan od najpoznatijih driftera na planeti. Tsuchiya je počeo da vežba svoje tehnike driftovanja na planinskim putevima Japana, i brzo je stekao reputaciju širom trkačkog miljea.

U 1987. godini nekoliko automobilskih časopisa i tuning garaža se složilo da naprave video snimak Tsuchiynih drift tehnika. Video poznat kao “Pluspy” postao je hit i inspirisao je puno današnjih profesionalnih drift vozača. On je takođe driftovao kroz svaku krivinu Tsukuba Circuit-a u Japanu.

Širenjem nove auto drift “ljubavne afere” među japanski narod, i sa sve većim rastom amaterskih drift takmičenja, Tsuchuiya je uz pomoć Dajido Inada, osnivačem Tokyo Auto Salona, organizovao D1 Grand Prix, prve velike automobliske drift serije održane u Japanu 2001.

Dok je drift brzo postao popularan sport u Japanu, u toj meri da je organizovano nekoliko samostalnih drift takmičenja koja su održavana širom Japana, ovaj sport je našao put i do zapadnih obala, posebno u Kaliforniji gde je 1996. godine održano prvo drift takmičenje izvan Japana.

Drift

Trka se održala na Willow Springs Raceway in Willow Springs u Kaliforniji, gde je Dajido Inada, jedan od osnivača D1 Grand Prixa, bio domaćin takmičenja. Na ovom takmičenju su učestvovale i dve buduće drift zvezde Rhys Millen i Bryan Norris. Od tog trenutka, drift je zahvatilo i zapadnu obalu postavši jedan od najpopularnijih oblika automobilskog takmičenja. U trenutku kada su Inada i Tsuchiya započeli D1 Grand Prix, on je procvetao i u mnoga druga takmičenja svetske klase koja su održavana sirom sveta, ukljucujući Formula D u Americi, NZ Drift Series na Novom Zelandu, Nordic Drifting Series u Evropi, Red Bull Drifting Championship, KOE i mnogi drugi.

Iako drift nema veličanstvenost Formule 1, ili spektakl kao NASCAR, njegova popularnost je podstakla novu generaciju mladih momaka (a i devojaka) driftera da usavšavaju ovu veštinu u svakom delu sveta. Teško je poverovati da se prvo zvanično organizovano dirft takmičenje dogodilo pre desetak godina, a da sport sada ne privlači samo gledaoce, već i ogroman broj mladih vozača, što je pravi dokaz toga je da driftovanje sport koji još uvek nije pokazao svoj puni potencijal. Njemu će popularnost rasti iz godine u godinu.

Pravila drifta

Pravilnik bodovanja na drift takmičenjima se razlikuje od manifestacije do manifestacije, ali su osnovni elementi mahom isti. Kao primer, u našem slučaju uzećemo Serbian Drift Championship, takmičenje koje se održava u našoj zemlji.

Po pravilima koja su važila u prošloj sezoni (2013. godine), boduju se:

– Ugao
– Brzina prolaska kroz krivinu
– Preciznost
– Opšti utisak (Dim, mahanje, blicanje)
– Idealna putanja (prekid drifta)
– Početak drifta

Ugao: Maksimum 10 bodova po krugu za što veći ugao vozila.

Brzina: Maksimum 10 bodova po krugu. Boduje se shodno karakteristikama auta.

Preciznost: Maksimum 10 bodova po čunju koji se boduje. 10 bodova za do 30cm blizine čunju. Na svakih dodatnih 10 cm se oduzima po jedan bod. Na primer, 50cm od čunja je 8 bodova za taj čunj. Za svaki pokošeni čunj se oduzima po 3 boda.

Opšti utisak: Maksimum 5 bodova po krugu. Sudija prosuđuje shodno karakteristikama auta količinu drifta i vizuelni efekat.

Idealna putanja: Maksimum 10 bodova po krugu. Za svaki prekid drifta se oduzimaju bodovi. Za ceo krug bez prekida drifta 10 bodova.

Početak drifta: U slučaju da vozač ne započne drift na predviđenom mestu pre prve krivine oduzima mu se 5 bodova.

Drift

Za “Twin drift” (drift u kome su na stazi dva vozača), važe posebna pravila, koja možete videti u pravilniku. Na ovakvim događajima, veoma je bitan faktor bezbednosti, te postoji specifičan kodeks ponašanja i pravila koja važe za sve vozače, kako bi se smanjio rizik od od neželjenih situacija. Svi automobili koji učestvuju u takmičenju moraju da zadovoljavaju određenetehničke propise koji su definisani. Pored obaveza koje se postavljaju pred vozače, veliki teret pada na leđa organizatora ovakve manifestacije kod nas u zemlji, jer se često sve svede na faktor volonterstva i organizacije iz ljubavi prema ovom sportu koji je nažalost, kao i većina onih za koje se koriste točkovi u našoj zemlji marginalizovan i ne posvećuje mu se nikakva pažnja.

Nadamo se da će se drift događaji održati u našoj zemlji i okruženju kako ne bismo bili uskraćeni za još jedan izvor pozitivne vozačke energije i druženja sa četvorotočkašima u pravom stilu.

FOTO: TDB arhiva, revivalsportscars.com, driftmission.com, wall4all.me, hdwallpaperview.com
Napisao: Milan Stanković
Preuzeto sa: www.triodriver.com


Ostavite odgovor