Alfa Romeo 156 1997 – 2006 – polovnjak, iskustva, kvarovi

Alfa Romeo 156

Alfa Romeo 156

Alfa Romeo 156 ( fabrička oznaka 932) predstavljena je na Salonu automobila u Frankfurtu 1997. godine, kao naslednik modela 155.

Lepota italijanskog dizajna automobila doživela je jedan od svojih zvezdanih trenutaka 1997. godine prilikom predstavljanja Alfa Romea 156. Za razliku od svog uglastog prethodnika, modela 155, 156-ica je zavodljivim linijama momentalno privukla pažnju svetske javnosti i kupaca automobila. Vešto iskorišćeni dizajnerski trik sa sakrivenim kvakama na zadnjim vratima poslužio je da se ovaj model prihvati kao jedan kvazi kupe, što je samo pospešilo prodaju. Oblik farovi uz karakterističan Alfin gril dominiraju prednjim delom Alfa Romeo 156-ice, a utisak snage dodatno naglašava poveći otvor za hladnjak. Pozadi su svetla takođe u prvom planu, jer je ovaj put iskorišćena ideja sa Alfe 33, na kojoj su svi pokazivači smešteni u jednoj liniji. Prćasti zadnji deo karoserije sa velikim branikom odaje utisak masivnosti, mada on nikako nije toliko velik kao kod nemačke konkurencije.

DIZAJN I UNUTRAŠNJOST – Alfa Romeo 156

Alfa Romeo 156

Alfa Romeo 156 koristi platformu Tipo 2, treće generacije, sa pogonom na prednjim točkovima, izuzev modela‚ Sportwagon Q4 koji ima pogon na svim točkovima. Radi smanjenja težine vozila, korišćeni su neki od materijala kao sto je aluminijum, koji je korišćen za izradu nekoliko delova prednjeg i zadnjeg trapa, kao i magnezijum od kojeg su napravljeni držači prednjih sedišta.

Alfa Romeo 156 ne voli rupe na srpskim drumovima. Imaju prilično osetljiv donji postroj pa vam savetujem da opreznije vozite po deonicama puteva koje su u lošem stanju. Lagano prelazite preko ležećih policajaca i nežno nailazite na ivičnjake trotoara.
Ovakvo ponašanje može dovesti do dužeg veka svih elemenata sistema oslanjanja i upravljanja, čije popravke i zamene nisu jeftine.

Napredak koji je postignut kada je kvalitet izrade u pitanju najviše se primećuje u unutrašnjosti Alfa 156. Plastika nežnija na dodir dominira većim delom instrument table i na prvi pogled na spojevima između pojedinih delova nema praznog prostora, pa samim tim ni neprijatnog cviljenja. Naravno prvi modeli su bili primetno slabijeg kvaliteta što se upravo primećivalo po pomenutoj plastici. Sama instrument tabla je izrađena po Alfinom receptu iz 60-tih godina sa dva velika okrugla sata sa obrtomerom i brzinomerom. Između njih je postavljen manji displej na kome se prikazuju podaci bord kompjutera uz neophodne signalne pokazivače. Ostatak instrumenata smešten je sa vozačeve desne strane, a ispod njih je radio uređaj, komanda za ventilaciju i prostor za sitnice. Položaj za volanom je skoro savršen, i iako se sedište ne podešava po visini moguće je pronaći sasvim dobru poziciju bez obzira na vašu visinu. Sedišta su sportski čvrsta što se možda neće dopasti svim vozačima, ali drže telo na svom mestu čak i kada se vozi nešto agresivnije.

Prostor na prednjim sedištima je solidno odmeren i dozvoljava vozaču da koriguje svoj položaj tokom vožnje. Na zadnjim sedištima je nešto drugačija situacija, jer je prostor za noge previše kratko odmeren i putnici sa dužim nogama često će kolenima češati naslon prednjih sedišta. Za nešto „kraće“ putnike nema ovih problema, i oni će bez previše problema naći odgovarajuću poziciju. Sama pozicija sedenja na zadnjim sedištima je nešto položenija pa se u slučaju dužih putovanja na njima može sasvim fino odmoriti. Iako Alfa 156-ica nije prevelik automobil (4430 x 1745 x 1415 mm) komfor tokom vožnje je na visokom nivou pre svega zahvaljujući dobrom međuosovinskom rastojanju od 2.6 m i nešto tvrđem ogibljenju. Prtljažnik je jedna od stvari sa kojom se ovaj model nikako ne diči.

Zapremina od samo 378 litara primorava vlasnika da pravi male kompromise kada je u pitanju veličina kofera, a dodatni minus predstavlja i visoka utovarna ivica zbog koje se treba malo pomučiti prilikom ubacivanja stvari. Oprema Alfa Romeo 156-ice obuhvatala je nekoliko nivoa, a kao standard za sve verzije isporučivali su se ABS, grejani retrovizori (ne za sva tržišta), volan podesiv po visini, svetla za maglu i elektro pomični prednji prozori. Paketi Lusso, Veloce, Turismo i Sport su tokom godina proizvodnje dopunjavani, ali u ranijim modelima su uključivali samo najosnovnije. Lusso je dolazio sa sedištima od prekrivenim velurom, imitacijom mahagonija na centralnoj konzoli, drvenim upravljačem, klimom i točkovima od lake legure. Veloce je dopunjavao navedeno sa potpuno kožnim enterijerom, bočnim vazdušnim jastucima i Bose audio sistemom. Sport paket je uključivao aplikacije od ugljeničnih vlakana na konzoli, sportsko ogibljenje, 16-to inčni točkovi i Recaro ili Momo kožna sedišta. Kao dodatna oprema mogli su se poručiti grejana sedišta, otvor na krovu i Selespeed automatski menjač.

MOTOR – Alfa Romeo 156

Alfa Romeo 156

Tokom proizvodnje Alfe Alfa Romeo 156, u ponudi je bila velika paleta motora sa raznim nivoima snage.

1.9 JTD je prvi Common rail agregat koji je ugrađen u neko putničko vozilo.

Motori, biseri svakog modela Alfa Romea, su se nudili u benzinskoj i dizel verziji i to pet benzinskih i dve dizel varijante. Snaga motora se tokom godina povećavala, pa su tako samo motori od 1.6 i 1.8 l ostali sa početnom količinom snage. Najmanji benzinac razvija 120 Ks, maksimalna brzina mu je oko 180 Km/h i prosečno troši 8 litara. Nešto veći motor je zapremine od 1747 cm3 i razvija 144 Ks, sa njim maksimalna brzina iznosi oko 200 Km/h i prosečno troši 8.5 litara. 2.0 litarski motor se u prvoj seriji nudio sa 155 Ks, dok je kasnije njegova snaga povećana na 165 Ks. Maksimalna brzina za obe verzije je preko 200 Km/h, a prosečno troše oko 9 litara. Snažniji 2.5 litarski motor je isporučivan sa 190 Ks, i pored zavidne snage i maksimalne brzine od 225 Km/h karakteriše ga jako velika potrošnja koja može da se kreće i do 13 litara.

Krećemo sa 1,6 benzincem kome se ne može zameriti da se ne trudi da se izbori sa masom 156-ice.

Naš savet je ipak da uzmete malo veći motor, pa su 1,8 i 2,0 najlogičniji izbor.

Moramo da napomenemo da 2,5 V6 zvuči fenomenalno i odlično vuče. Najjača Alfa Romeo 156-ica ima V6 od čak 3.200 kubika, a prepoznaćete je po GTA oznaci. Po našem mišljenju, ovo je ipak prejak motor za ovu šasiju.

Prosek potrošnje za manje benzinske motore je negde oko osam litara bezolovnog benzina, dok V6 modeli potroše i dvanaest pa naviše, zavisno od stila vožnje. Od dizela, ugrađuju se poznati italijanski JTD motori koji su sjajni a za potrebe Alfa 156 i malo jači nego u ostalim modelima.

1,9 JTD varijanta ima 115 konja, a jači, 2,4 čak 175. Ovi motori sjajno vuku i nisu previše bučni. Prosek potrošnje koji možete očekivati je oko šest litara euro dizela.

Paleta motora – klikni

KVAROVI – Alfa Romeo 156

Sve je zvučalo sjajno do sada, ali na ovom delu testa Alfa uvek podbaci.

Vešanje je jedan od glavnih problema Alfa Romeo 156, sledi elektronika koja otkazuje kako stigne, a i motori nisu baš najpouzdaniji na svetu. Ovo sve i opravdava veliku brzinu pada cene od momenta kada je ponosni vlasnik preuzme novu iz salona. Ipak, taj njen izgled. Sve joj je oprošteno.

Na Alfa 156 proizvedenim do februara 1998, može doći do kvara imobilajzera, kvar sprečava pokretanje automobila.

Nije preporučljivo pranje motora, zbog elektronike , posebno kod benzinskih motora nije preporučljivo pranje motora.

Najveći problem je svakako varijatori promene otvaranja ventila koji se koristi u četvoro cilindričnim benzinskim motorima. Problemi sa sistemom varijatora prvo se čuje buku (motor pri pokretanju zvuči kao dizela), pa tek onda počinje da ispunjava svoju ulogu. Na kraju, međutim, dolazi do toga da varijator više ne kontroliše bregaste osovine. Postupak zamene varijatora je skup. Proizvođač je poboljšao varijatori, unapređen je varijator.

4 cilindrični benzinski motor. Prerano habanje ili pucanje zupčastog kaiša, pre pređenih 120 000 km. Uglavnom kod 1.6 motora. Potrebna provera na svakih 60 000 km.

2.0 JTS motor. Mogući nepravilan rad motora, uzrokovan problemima sa lambda senzorom ili njegovim kablovima.

2.5 V6 motor. Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do juna 1999., nekoliko problema sa potenciometrom papučice gasa, remeti funkcionisanje motora.

Kod benzinskih TS motora moraju samo originalne svećice sa platinskim elektrodama, koje imaju adekvatno skladištenje toplote i izdržljivost, svećice nisu jeftine.

1.8 i 2.0 benzinski motori. Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do januara 2001., grub rad na leru, moguće trzanje u ubrzanju. Automobili su pozvani u servis septembru 1998., zamenjen motor klapne gasa, uz reprogramiranje ECU motora.

3.2 V6 motor (GTA). Na GTA proizvedenim u periodu od februara do jula 2002., postoji opasnost od curenja goriva na vezu između cevi i šine brizgaljki, loša je veza nije stegnuto kako treba.

Dizel motori. U prvim Alfa 156, mogući problemi na pumpi za visokog pritisak i diznama. Simptomi: gubitak snage i curenje dizela na magistrali visokog pritiska. Ali o svim ovim tačkama, mnogi poboljšanja su napravljena u fabrici od septembra 1998., uključujući i obradu pumpe i dizni (da se izbegne otkazivanje istih).
Pouzdanost celokupnog ubrizgavanja ovih motora (pumpe, common rail dizne) postaje konstantan od januara 2000. Mali sporadični incidenti sa pumpom na modelima pravljenim do jula 2001.

2.4 JTD 136 KS motor. Pištanje i rizik od preranog trošenja zupčastog kaiša, izazvan nedostatkom napetosti.

Motor 2.4 JTD 136 i 140 KS. Na Alfa Romeo 156 napravljenim u julu 2001., curi dizel na senzoru pritiska na magistrali visokog pritiska.

Motor 2.4 JTD 136 i 140 KS. Na Alfa Romeo 156 napravljenim do decembra 2001., rizik od lomova u turbini.

Na Alfa Romeo 156 sa 1.9 JTD motorom pravljenim do decembra 2001., moguć problem sa plivajućim zamajcem od 80 000 km.

1.9 JTD motor. Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do decembra 2001., pojava mehaničkih vibracija i buke pri hladnom startu od pređenih 40 000 kilometara, koja raste veoma brzo nakon toga. Uzrokovana oštećenjem na gumenom umetku remenice radilice.

Na 1.9 JTD dizel motorima dolazi do opadanja snage i povećanog dimljenja, obično zbog zaglavljivanja EGR ventila, problem obično rešava temeljno čišćenje EGR ventila.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim između decembra 2005. i juna 2006., postoji opasnost od curenja dizela, zbog razmaka između cevi i konzole filtera goriva. Pozvani u servis u aprilu 2008., problem je u nosaču filtera.

Na 4 cilindričnim motorima napravljenim do aprila 2002., moguć slab zupčasti kaiš, što uzrokuje ubrzano habanje pojasa, koje može dovesti do pucanja kaiša.

Vozila proizvedena pre sredine 2002., često pate od defekta pogrešnog pokazivanja količine goriva u rezervoaru.

Robotizovan Selespeed menjač. Na modelima proizvedenim do marta 2001., može doći do curenja ulja posle vožnje.

Robotizovan Selespeed menjač. Na modelima proizvedenim do 2003. (a naročito onih koje su proizvedene do 2001.), problemi u elektronskom upravljanju promenama stepena prenosa.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do 2000., ponekad veoma prerano habanje prednjih guma, izazvane neodgovarajuća podešavanja prednjeg trapa u fabrici. U nekim slučajevima čak i na modelima iz 2001.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do aprila 2001., moguće curenje tečnosti iz servo upravljača.

Na modelima proizvedenim do decembra 2003., čuju se zvukovi iz upravljača.

Česta oštećenja kondenzatora klima uređaja, kamenčići ili solju sa puta.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do 1999., problem sa vratima, bilo je potrebno podesiti šarke vrata ili slabim šarkama vrata, potrebna je bila zamena šarki.

Na Alfa Romeo 156 može se čuti buka iz ispod instrument table i panela vrata.

Kod Alfa Romeo 156 proizvedenih pre 2003., može biti problem sa klapnom za recirkulaciju vazduha u ventilacionom uređaju.

Često kvarovi AUTO funkcije klima uređaja u vozila proizvedenih pre redizajna.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do septembra 1998. buka vazduha od prednjih vrata.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do septembra 2001., neočekivano paljenje lampice airbag-a. Uzrokovano konektorom ispod vozačevog sedišta koji isključuje kada vozač pomera svoje sedište po dužini.

Pokazivač količine goriva. Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do aprila 2002., pogrešno pokazivanje nivoa goriva u rezervoar.

Prtljažnik. Na Alfa Romeo 156 proizvedenim do januara 1998., prtljažnik je zahtevao da se zalupila sa silom. Problem sa bravom je rešen u toku 1998.

Na Alfa Romeo 156 proizvedenim između februara 2000. i oktobra 2003., prednja hauba se može otvoriti tokom vožnje. Automobili pozvani u servise u oktobru 2004.

Pre kupovine Alfa Romeo 156 pogledajte:

– enterijer, pogledajte pažljivo (kvalitet plastike se gubi sa vremenom)
– elektrika, ovaj italijanski proizvođač ima hronične probleme sa elektrikom u vozilu koji nisu rešeni ni na ovom vozilu
– Prekontrolišite klimu i stereo sistem da li rade ispravno
– motori su generalno dobri, ali prekontrolišite amortizere, upravljanje i gume koji su podložne preteranom habanju.

Alfa Romeo 156

ZAKLJUČAK

Alfa Romeo 156 predstavlja dobar izbor iz razloga što za stvarno jako malo para dobijate prelep automobil sa dosta opreme.

Vešanje Alfa Romeo 156 je jedan od glavnih problema, sledi elektronika koja otkazuje kako stigne, a i motori nisu baš najpouzdaniji na svetu. Ovo sve i opravdava veliku brzinu pada cene od momenta kada je ponosni vlasnik preuzme novu iz salona. Ipak, taj njen izgled. Sve joj je oprošteno.


Alfa Romeo 156 cene – pregled polovnjaka


One Comment

  • Jovan kaže:

    Izuzetan post. Imao sam Alfu 156 fl 140ks i mogu da potvrdim da sam imao 70% od navedenih kvarova. Lampica air bag-a, curenje goriva pre magistrale, katastrofa trap, nosači motora su haos, el podizaci, alternator, plastično kućište termostata, itd… Auto je prelep i nije mi drago što sam ga prodao, jer sam i pored svega toga uživao, ali brate preterali su ga sa sitnicama koje utiču na sveukupan utisak. Treba dobro povesti računa od koga se uzima i šta mu fali, jer iako su delovi generalno jeftini, često se menjaju pa kvare računicu. Još jednom, odličan text. Pozdrav.

Ostavite odgovor