Opel GT 1968. – 1973. – Istorija modela

Opel GT

Opel GT

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka, san svakog mladog čoveka bio je da jednog dana vozi Opel GT.

Ova tvrdnja jednog mog prijatelja jednostavno mi nije zvučala istinito, sve dok se nisam bolje pozabavio verovatno najinteresantnijim modelom Opela, koji ima status klasičnog automobila. Istorija ovog čuvenog automobila počinje još 1962., kada se u Opelu odlučuju za razvoj sportskog automobila, nešto dinamičnijeg i agresivnijeg od tadašnjih modela. S obzirom da ovaj projekat nije bio primaran za kompaniju, razvoj je sporo tekao i sve do 1965.  nema konkretnijih pomaka.

Te godine, u Americi, Chevrolet predstavlja studiju sportskog kupea, Monza GT, koja predstavlja osnov kako za GT tako i, u neku ruku, za čuvenu Corvette. Radilo se o formuli koja je tih godina bila veoma popularna i moderna. Naime, kupe karoserija, duga hauba i kratak ”rep”, sakriveni farovi i okrugla stop svetla u paru. Opel, kao prilično autonomna evropska ispostava GM (još od 1929.), dobio je dozvolu da preuzme koncepciju i razvije je prema svojim potrebama. Za platformu je uzeta već postojeća šasija Kadetta oblikovana i modifikovana da bi na nju mogla da se montira kratka i uska karoserija.

Opel GT

Inžinjeri su specijalno za ovaj model dodatno pripremili donji postroj, bliže sportskoj nameni i do samog početka proizvodnje izbor motora je bio nepoznat. Suviše malo mesta pod kosom haubom je ograničavalo izbor agregata, pa su tako samo četvorocilindrični motori dolazili u obzir. Krajem 1967., francuska karoserijska kuća ”Brissonneau et Lotz” dodatno oblikuje automobil, dok je svetska premijera bila godinu dana kasnije, u septembru 1968. Javnost je bila prijatno iznenađena novim proizvodom Opela.

Opel GT

Dotadašnja linija modela ovog nemačkog proizvođača, koji bi se mogli okarakterisati kao kvalitetni, ali i dosadni, je bila obogaćena jednim izuzetnim automobilom. Sa druge strane, izuzetna sličnost ovog modela sa, iste godine predstavljenom, trećom generacijom Corvette Stingray, nije mogla da se ne primeti, ali automobilski svet nije imao većih zamerki. Dizajnerski, ova dva automobila su imala iste osnove, ali sa razlikom u dimenzijama, u materijalu izrade, kao i u detaljima koji su u principu bili isti, ali kada su se našli na vozilu, sa drugačijim odrazom na čula.

Takav interesantan detalj su i farovi sličnog oblika, koji su kod Corvette klasični dupli, na uvlačenje, a kod GT-a, evolvirajući, oko svoje uzdužne ose sa po jednim farom. Takav sistem, nije nikada do tad korišćen i Opel GT je prvi automobil koji je svoja svetla tako otvarao. Slična stvar je i sa enterijerom koji je dizajniran po istoj formuli, ali kod GT sa jasno diferenciranim kontinentalnim naglaskom. Pod haubom je razlika bila najdrastičnija jer je evropski sportista imao u startu dvostruko manje cilindara (četiri) i tri do četiri puta manju zapreminu motora.

Opel GT

Opel GT

Naime, za pogon su izabrani provereni agregati od 1,100 i 1,900 kubika, koji su imali 60 i 90 ks i preko manuelnog menjača, prenosili snagu na zadnje točkove. Cena se kretala oko 12,000 tadašnjih maraka, što zaista nije bilo puno, sa obzirom na dojam i tehniku koju je GT posedovao. Prodaja je zadovoljavajuće krenula i tokom 1969. se predstavlja koncept vozilo Aero GT. U prevodu, GT sa targa krovom koji je tako već neprijatno podsećao na snažnijeg ”US brata” koji je baš sa tom karoserijskom opcijom bio bestseler.

Ipak, ova varijanta nikad nije zaživela. Sledeće 1970. iz ponude se izbacuje model sa motorom od 1,100 kubika posle 3,573 prodata primerka, dok se već sledeće godine, predstavlja varijanta nazvana GT/J (Junior) koja je imala siromašniju opremu i manju cenu. Tih godina počinje i šira trkačka afirmacija ovog modela. Zbog svojih kvaliteta, takmičio se u više klasa, ali je najzapaženiji bio u klasi do 2.0 litre kao i na relijima. Ipak, konstrukcijski propusti kao mala širina vozila su uticali da sportska karijera ovog modela, bude pre standardna nego spektakularna. Iako je prodaja solidno išla, rukovodstvo kompanije nije videlo interes u daljem razvijanju modela, jednostavno, mala zarada po primerku i prva velika recesija sa početka sedamdesetih su bili presudni faktori.

Opel GT

Opel GT

Stoga je 1973. posle samo pet godine proizvodnje, najavljen kraj. Do tog momenta je proizvedeno tačno 103,463 automobila, što nije velik broj u odnosu na konkurenciju, a danas se poznavaoci slažu da je Opel komotno mogao da zadrži GT u produkciji daljih par godina i pedesetak hiljada primeraka više. Tokom celog vremena produkcije ovaj model se prodavao i u SAD, gde je protivno očekivanjima postigao zapažen uspeh. U to vreme Opel se ”preko okeana” prodavao putem dilerske mreže Buicka pa je to bio slučaj i sa ovim modelom. Tamo je GT i dobio večni nadimak ”baby ’Vette” (Mala Corvetta). Interesantan podatak je da je većina produkcije tamo i plasirana, konkretno, 70,222 vozila.

Opel GT

I kod nas je ovaj model bio poznat, priznat i vožen, doduše u skromnoj meri. Na sreću, oko 15 primeraka GT je ostalo sačuvano, a neki od njih u izvrsnom stanju. Na svetskom tržištu klasičnih automobila, Opel GT je veoma cenjen i predmet je okupljanja mnogih klubova. Zbog mnogih specifičnih delova, restauracija je dosta skupa, a i nabavna cena odličnog vozila koja nekada dostiže i 20,000 evra. Mišljenje je da je to nesumnjivo dosta novca, ali da su oni pametno uloženi …

Autor: 426 Hemi
Slike: Opel
Preuzeto sa: www.brzabrzina.com


Ostavite odgovor