1989 Porsche Panamericana Concept – Istorija modela

Porsche Panamericana Concept

Porsche Panamericana Concept

Treba napomenuti da je 1989 Porsche Panamericana koncept automobil značajno drugačiji od nama bliže Panamere. Potonji poseduje četvoro vrata i prva je serijska limuzina u istoriji Porschea a proizvodi se od 2010. godine. Sa druge strane, Panamericana je kompaktni sportski dvosedi koncept, prvi put prikazan javnosti na Frankfurtskom salonu automobila, jeseni 1989. godine. Prikazan bez prethodnih najava, Panamericana koncept je olako “ukrao show”, privlačeći iznenađenu i zadivljenu javnost.

Ni Ferry, sin osnivača kompanije, Ferdinanda Porschea, ni bilo ko drugi nisu imali priliku da voze ovaj divlji, minimalistički automobil, niti su postojali planovi za proizvodnju. I pored toga, automobil je još jednom demonstrirao vizionarsko razmišljanje, kreativnost i tehničko znanje koje su identifikovale štutgartskog proizvođača poslednje 4 decenije.

Radilo se o automobilu bez ograničenja u bilo kom kontekstu, koji je svesno ostavljao nasleđe iza sebe uz istovremeno zadržavanje prepoznatljive forme dotadašnjih modela. Koncept je kombinovao sve napredne elemente sa pomodarskim detaljima, iako krajnje inovativan, držao se tradicije. To je bio pokušaj Porscheovih dizajnera da kreiraju automobil za sve iskonske zaljubljenike u brend, za one koji ga voze kako dolikuje.

Porsche je tom prilikom najavio da naglašeno trkački koncept automobil indicira mogući budući razvoj 911 linije. Verovatno su se tada svi Porsche entuzijasti ponadali da će Panamericana u određenom obliku biti prevedena u serijski 911 90-ih.

Porsche Panamericana Concept

Porsche Panamericana Concept

Dizajn 
Izgled Panamericane je prosto zatekao javnost nespremnom. To i nije bilo ništa novo. Gotovo svaki novi Porsche od 1948. godina pa na dalje se isticao iz gomile. Ipak, Panamericana nije nalikovala ni na jedan drugi Porsche na ulicama. Dizajn karoserije se sastojao od stapanja “napadački” oblih površina ispresecanih oštrim linijama. Ono šta se posebno isticalo jeste niski i potpuno otvoreni krov. Osim nagnute strukture krovne konstrukcije koja se protezala sve do prekrivke agregata pozadi, oko vozača i jedinog putinka se nalazilo samo staklo. A ukoliko to nije bilo dovoljno prozračno, krov i zadnji vetrobran su mogli biti uklonjeni.

Drugi upadljivi detalj su bila otvorena krila oko točkova. Masivni nedostaci kontura karoserije su u potpunosti izložili prednje i zadnje točkove. Prednje krilo je formiralo nastrešnicu iznad točkova, da bi se dalje ka zadnjem delu karoserije stopilo sa panelima vrata. Na tim istim vratima je počinjala druga nastrešnica, koja je preko zadnjih točkova formirala naglašenu zadnjicu automobila, pre stapanja sa zadnjim panelom karoserije.

Sam dizajn Panamericane se vodio miksom fantazije i slobode pokreta, protežući se izvan standardnih formi uokvirene zakonskim regulativama. Mnogi su koncept poredili sa buggy-jem, ali sa daleko više snage od istog za jurcanje peščanim dinama.

Porsche Panamericana Concept

Porsche Panamericana Concept

1989 Porsche Panamericana Concept

Karoserija: 2 sedišta/2 vrata; kabriolet; karoserija od ugljeničnih vlakana; čelična šasija
Postavka: Motor pozadi, iza zadnje osovine; integralni pogon.
Dimenzije DxŠxV – (mm): 4.176 x 1.895 x 1.326 (sa krovom); međuosovinsko rastojanje – 2.273
Masa: 1.450 kg
Motor: 3,6 litara; SOHC; boxer sa 6 cilindara
Snaga: 247 ks pri 6.100 o/min; 309 Nm pri 4.800 o/min
Transmisija: manuelna sa 5 stepeni prenosa
Oslanjanje: Napred/nazad nezavisno
Kočnice: Napred/nazad ventilisani diskovi, ABS
Performanse: maksimalna brzina 260 km/h; 0-100 km/h za ispod 6 s; četvrt milje za oko 13,6 s sa izlaznom brzinom od 165 km/h

Carrera Panamericana 
Koliko ekskluzivan, koncept dizajna je bio i povezan sa tradicijom. Prema rečima kompanije, stajling Panamericana koncepta je trebao da posluži kao podsetnik tada obnovljene Carrera Panamericane, ulične trke izdržljivosti iz ranih 50-ih godina prošlog veka. Zahtevna i neopraštajuća staza kroz Meksiko, koja se vozila jednom godišnje, je zahtevala od automobila da budu brži kako na asfaltu, tako i na podlozi sa manje trakcije. Jednom prilikom je tim trkama pristupio i Porsche 550 Spyder, gde je svetsku slavu stekao upravo tu, nepobedivošću na trkama 1953. i 1954. godine. Agregat sa duplom bregastom osovinom iz Spyder-a je od 1954. godine bio ugrađivan u sve trkačke modele Porschea, noseći Carrera sufiks kao označavanje trkačkog porekla.

Porsche Panamericana koncept je bio jasna evolucija tradicionalnog 911 oblika, ali sa dodatkom modernog stava kojim je klasičan profil uvodio u budućnost. Donja ivica staklenih površina je bila gotovo idealno ravna, i sa padajućom linijom krova se spajala formirajući fastback profil koji i dok stoji izgleda “brzo”.

Ukoliko bi stali iza automobila, mogli biste čak nazredi linije koje krase i 991 generaciju 911-ice, dok fascia nije odmakla daleko od 959 izgleda. Zadnja svetlosna grupa je u stilu 928 Porschea spajala dva boka svetlosnim trakama, završetak izduvne cebi je bio integrisan u zadnji panel, dok je dizajn 6 paoka aluminijumskih naplataka posedovao isprepletanu šemu, sa predimenzionisanim pneumaticima montiranim na jedan ovako kompaktan automobil, bar za ono vreme.

Sa mehaničke strane, Panamericana koncept je bio zasnovan na serijskom 911 Carrera 4, iz 1989. godine. Njihova veza se završila kod karoserije, koja je u slučaju koncepta bila od ugljeničnih i staklenih vlakana umesto konvencionalnog metala.

Performanse
Naime, prilikom razvoja koncepta, dizajneri Panamericane su shvatili da na trkačkim stazama od kraja 80-ih, čelične karoserije izumiru poput dinosaurusa. Čak su i aluminijumski paneli počeli da nestaju, praveći mesta novim, naprednim materijalima do tada korišćenim u avio-industriji i svemirskim programima a tih godina su sve više nalazili svoje mesto i u automobilskim trkačkim serijama. Stoga je Panamericana ostvarivala zavidne performanse zahvaljujući upotrebi visoko-naprednih (za to vreme) ugljeničnih i staklenih vlakana, formirajući “sendvič” koji je kombinovao malu masu i veliku strukturnu čvrstinu.Ispod karoserije, ležao je konvencionalni Carrera 4 pogonski sklop, sa horizontalno postavljenim šestocilindarskim boxer agregatom i integralnim pogonom. To je osiguravalo performanse koje su bile superiornije od svih Carrera. Maksimalna brzina je iznosila preko 260 km/h, dok je ubrzanje do 100 km/h iznosilo ispod 6 sekundi. I takav, automobil je bio potpuno fabrički opremljen i u voznom stanju, sve do trostrukog katalizatora za redukovanje štetnih gasova.

Egzotična tirkiz plava Panamericana, navodi Porsche, je poslužila kao jasno svedočenje da će kompanija nastaviti da pruža “odgovore” u pogledu potražnje u skladu sa vremenom, koristeći logična a istovremeno tehnološki inteligentna rešenja. Razlog za stvaranje koncepta leži u rukama Dr Ulrich Beza, koji je u tom trenutku bio tek godinu dana u Porscheu, ali je prethodno vodio razvoj naprednog BMW Z1 roadstera, dvosednog sportskog automobila koji se proizvodio od 1989. do 1991. godine.

Vizija čistog vozačkog uživanja za dvoje, Panamericana je jasno bila kupe budućnosti za otvorene puteve, ne za opterećene autoputeve i zakrčene gradske ulice. Sve na konceptu je dizajnirano sa vozačem na umu, od naslona za ruke do instrumentacije. Iako ga je vreme “pojelo”, te je zaboravljen u očima onih koji su bili oduševljeni njegovom pojavom, krajem prošlog veka, svi su sebe barem jednom u dečačkim snovima zamišljali za upravljačem ovog jedinstvenog automobila, dok krstare ulicama a oči prolaznika ostaju “zalepljene” za neobične konture karoserije.

Ukoliko ništa od tih snova, Panamericana je barem svetu demonstrirala neizbežna kretanja ka super-lakim, super-snažnim konstrukcionim tehnikama , koje su ulazile na mala vrata putem maloserijskih superautomobila s početka 90-ih a sada već polako zalaze u mainstream proizvode, spuštajući se sve niže u segmentima.

Na kraju, Dr Ferry Porscheu je zavideo ceo automobilski svet kada je za rođendan dobio na poklon Porsche Panamericana koncept automobil. Ta zavist je porasla još više kada su otkrivene sjajne specifikacije automobila…

 

Priredio: Igor Kučerka
Preuzeto sa: www.vrelegume.rs


Ostavite odgovor